Ogledni „Teslin vinograd“ i nova mikorizna biotehnologija trebali bi pokazati koliko simbioza gljiva i loze povećava otpornost slavonskih vinograda na klimatske ekstreme.
Klimatske promjene više nisu apstraktna prijetnja koja se nazire na horizontu — one već mijenjaju okus, miris i strukturu grožđa u slavonskim vinogradima. Upravo zato znanstvenici Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, u partnerstvu s Osječko-baranjskom županijom i uz podršku Županijske razvojne agencije OBŽ, pokreću projekt koji bi mogao redefinirati način na koji se vinova loza prilagođava sve ekstremnijim uvjetima. Mikoriza, simbioza gljiva i korijena biljke, postaje nova nada vinogradarstva u Osječko-baranjskoj županiji.
U Velikoj vijećnici Županije predstavljena je inicijativa vrijedna 486 tisuća eura bespovratnih sredstava, a cilj joj je jednostavan, ali ambiciozan: dokazati da mikorizne gljive mogu povećati otpornost vinove loze, poboljšati kvalitetu grožđa i smanjiti ovisnost o umjetnim gnojivima. Projekt vodi doc. dr. sc. Tihomir Kovač, koji naglašava da se radi o znanstvenom odgovoru na vrlo konkretan problem — sve toplija ljeta, sve duže suše i sve nestabilniji vegetacijski ciklusi.
Simbioza presudna za preživljavanje
Mikoriza funkcionira kao prirodni „pojačivač“ korijenskog sustava. Gljive razgrađuju organsku tvar u tlu i vinovoj lozi osiguravaju više vode te ključne makronutrijente poput kalija, kalcija i fosfora. Zauzvrat, loza gljivama daje šećere nastale fotosintezom. Taj obostrano koristan odnos mogao bi postati presudan u godinama koje dolaze.
Kovač objašnjava da će se u sklopu projekta podići ogledni „Teslin vinograd“ sa 600 sadnica, gdje će se mikoriza aplicirati već pri sadnji. Tijekom 36 mjeseci pratit će se razvoj korijena, vitalnost trsova, kemijski sastav grožđa i konačna kvaliteta vina. Rezultati neće ostati u laboratorijima — cilj je njihova primjena u praksi, i to ne samo u vinogradima, nego i u drugim kulturama osjetljivima na klimatske ekstreme.
2.000 hektara vinograda pod pritiskom klimatskih promjena
Osječko-baranjska županija jedna je od najvažnijih vinogradarskih regija u Hrvatskoj, s 2.000 hektara vinograda i godišnjom proizvodnjom od oko 77.000 hektolitara vina. Županica Nataša Tramišak istaknula je kako se kvaliteta vina posljednjih godina kontinuirano podiže, ali i da klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov.
„Vinogradarstvo je izravno izloženo ekstremnim vremenskim uvjetima. Nužno je ulagati u održivost i očuvanje kvalitete vinove loze“, poručila je, naglašavajući da projekt mikorize vidi kao smjer koji može dugoročno ojačati županijsko vinogradarstvo.
Sinergija akademske zajednice i lokalne prakse
Dekanica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta prof. dr. sc. Stela Jokić naglasila je da je projekt primjer idealne simbioze — ne samo gljiva i loze, nego i fakulteta i lokalne zajednice. Polovica ukupne vrijednosti projekta, 576 tisuća eura, bit će uložena u vrhunsku znanstveno-istraživačku opremu, čime fakultet jača svoje kapacitete za buduće projekte i suradnju s gospodarstvom.
Uz ogledni vinograd, projekt uključuje i prijenos znanja prema studentima, vinogradarima i ranjivim skupinama, uključujući braniteljske udruge. Time se znanstveni rad pretvara u konkretan alat za jačanje lokalne poljoprivrede.
Foto: obž
