Sustav protugradne obrane pod znanstvenim upitnikom – Hrvatska jedina u EU gdje meteorolozi pucaju na oblake
Osječko-baranjska županija, poznata po snažnom poljoprivrednom karakteru, ponovno je otvorila pitanje učinkovitosti sustava zaštite od tuče. Županica Nataša Tramišak na koordinacijskom sastanku s načelnicima i gradonačelnicima, istaknula je kako je ovaj sustav od ključne važnosti za sigurnost usjeva, ali i imovine stanovništva. Upozorila je kako ekstremne vremenske pojave, poput superćelijskih oblaka i oluja koje nose tuču velikih dimenzija, predstavljaju sve veći rizik za poljoprivredu.
U županiji trenutno djeluje 55 prizemnih generatora koji raspršuju srebrov jodid u oblake, no njihova nečujnost često dovodi do dojma da obrana ne postoji.
“Ljudi su nekad čuli rakete i znali da se netko bori protiv tuče. Danas su generatori tihi, ali sustav postoji i djeluje,” poručila je Tramišak.
Generatori, rakete, dronovi, baloni
Na sastanku je informacije o aktualnom sustavu ranog upozoravanja i protugradne obrane iznio glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, dr. sc. Ivan Güttler, predstavivši postojeće tehnologije, njihove prednosti, ali i nedostatke.
Kako je istaknuo ravnatelj DHMZ-a u Hrvatskoj je aktivno 330 lokacija s protugradnim generatorima. Osječko-baranjska županija pokriva 55 njih, što je značajan udio. Sustav se temelji na srebrovom jodidu, a metode uključuju generatore, rakete, dronove i balone. No, znanstvene studije zasad ne potvrđuju njihovu pouzdanu učinkovitost.
Zbog toga DHMZ sve više ističe potrebu za razvojem novih aktivnih spojeva, koji bi mogli djelovati na smanjenje veličine zrna tuče, umjesto oslanjanja na metode koje – iako tradicionalne – ne nude mjerljive rezultate.
Kao dio preventivne strategije, DHMZ je predstavio i sustav SRUK te meteoalarm, koji je 7. srpnja bio aktiviran tijekom velikog nevremena u istočnoj Hrvatskoj. Zahvaljujući pravovremenom upozorenju, izbjegnute su veće štete i ljudske žrtve.
Kontroverze i pozivi na povratak raketa
I dok struka poziva na tehnološku nadogradnju, dio javnosti nostalgično zaziva povratak raketnog sustava, koji je bio vizualno i zvučno prisutniji. Bivši operateri tvrde kako su rakete nudile konkretniji učinak, no navode da je problem bio u lošoj nabavi i kasnijem uništavanju opreme. DHMZ, međutim, ističe kako nijedna metoda – uključujući raketnu – nije znanstveno potvrđena kao visokoučinkovita.
Unatoč dugoj primjeni srebrovog jodida, stručnjaci upozoravaju da je vrijeme za iskorak – nove spojeve, bolje efekte i veću prilagodbu stvarnim vremenskim uvjetima.
Hrvatska je jedina zemlja u EU u kojoj nacionalna meteorološka služba upravlja protugradnom obranom. U većini europskih zemalja, poput Austrije, Njemačke i Francuske, obranu provode privatne inicijative ili agencije pri ministarstvima poljoprivrede. Rakete se još koriste samo u Srbiji i Rusiji, dok su u Hrvatskoj posljednji put ispaljene 2020. godine.
Bez jasnih znanstvenih potvrda, pred Hrvatskom je važan izbor: zadržati postojeće metode ili otvoriti prostor za nova rješenja. Jer u borbi s nevremenima, tehnologija nije jedina obrana – potrebni su povjerenje, transparentnost i spremnost na promjene.
