Rješavanje problema rasta cijena trebalo bi biti glavni prioritet u cijeloj Europi, kažu osobe u dobi od 16 do 30 godina. Za mlade u Hrvatskoj jednako važno je i gospodarstvo te otvaranje radnih mjesta. Društvene mreže glavni su izvor vijesti za politička i društvena pitanja za 42 % ispitanika na razini EU-a, a u Hrvatskoj za čak 48 %. Istovremeno 76 % ispitanika smatra da su bili izloženi dezinformacijama u posljednjih sedam dana, u Hrvatskoj 67 %, pokazalo je istraživanje Eurobarometra o mladima koje je proveo Ipsos od 25. rujna do 3. listopada 2024. u svih 27 država članica EU-a. Anketirano je ukupno 25.863 mladih u dobi od 16 do 30 godina putem računalno potpomognutog internetskog intervjuiranja (CAWI), korištenjem online panela. Rezultati su ponderirani prema udjelu te dobne skupine u svakoj državi članici EU-a.
Istraživanje koje je Europski parlament proveo među građanima država članica u dobi od 16 do 30 godina pokazuje da njih čak 40 % zabrinjava rast cijena i troškova života.
Eurobarometar o mladima, objavljen u ponedjeljak, također otkriva da jedna trećina ispitanika smatra da bi EU trebao usmjeriti svoju pozornost na okoliš i klimatske promjene tijekom sljedećih pet godina, a gotovo jednako toliko (31 % ) da bi prioriteti trebali biti gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta.
U Hrvatskoj je najveći broj ispitanika kao prioritet Europske unije u ovom mandatu također izdvojio rastuće cijene, ali i gospodarstvo i radna mjesta (po 41 %). Slijede socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37 %), stanovanje i borba protiv klimatskih promjena (po 28 %) te obrazovanje (23 %).
Na razini EU- prednost socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti želi dati tri od deset ispitanika (29 %). Više od petine istaknulo je obrazovanje i osposobljavanje (27 %), stanovanje (23 %) te obranu i sigurnost Unije (21 %). Europska obrana posebno brine mlade u Češkoj (36 %), Poljskoj (33 %) i Estoniji (32 %).
‘Slušanje mladih Europljana i razumijevanje onoga što ih brine ključno je za političare, donositelje odluka i za europsku demokraciju. Mladi su danas zabrinuti zbog rasta cijena, klimatskih promjena, sigurnosti i izgleda da pronađu dobar posao. To su pitanja na koja se moramo referirati u svakoj odluci i zakonu koje donesemo. U protivnom riskiramo gubitak generacije zbog razočaranja.’, osvrnula se na rezultate istraživanja predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Društvene mreže prestigle su televiziju kao glavni izvor informacija
Društvene mreže glavni su izvor informacija o političkim i društvenim pitanjima za 42 % ispitanika u dobi od 16 do 30 godina, a televizija je drugi najpopularniji izvor (39 %). Njoj su sklonije osobe u dobi od 25 do 30 godina. Ta dobna skupina također će vjerojatnije koristiti portale i radio nego osobe u dobi od 16 do 18 godina. Mlađi sudionici (16 – 18 godina) više se oslanjaju na društvene mreže (45 %), a 29 % kao izvor informacija navodi prijatelje, obitelj ili kolege. Ispitanici u Hrvatskoj (16 do 30 godina) o aktualnostima se uglavnom informiraju na društvenim mrežama (48 %). Slijedi televizija (40 %) te portali (32 %).
‘Informacijsko okruženje brzo se mijenja. Budući da većina mladih uglavnom dobiva vijesti s društvenih mreža, političari i internetske platforme imaju posebnu odgovornost boriti se protiv sve većeg širenja dezinformacija’, ustvrdila je Metsola.
Televizija je i dalje vodeći izvor informacija za mlade u Portugalu (53 %), Italiji (52 %), Sloveniji (45 %) i Francuskoj (43 %). Portali i radio izvori su informacija za 26 % mlađih i 16 % starijih sudionika istraživanja. U izdanju Eurobarometra iz 2021. glavni izvori vijesti bili su društvene mreže i portali (te je kategorije spomenulo 41 % ispitanika).
Instagram i TikTok su najčešće korištene mreže za vijesti – u Hrvatskoj dominira Facebook
Instagram je vodeća platforma za političke i društvene vijesti među mladima (47 %), a slijedi ga TikTok (39 %). Prema istraživanju, X (nekadašnji Twitter) koristi samo 21 % mladih. U Hrvatskoj su ispitanici na prvo mjesto stavili Facebook (čak 54 %), na drugo YouTube (35 %) , treći je Instagram (33 %), a četvrti TikTok (29 %) .
Mladi u EU-u su svjesni izloženosti dezinformacijama, a u Hrvatskoj i izrazito sigurni kako ih znaju prepoznati
Znatna većina (76 %) mladih vjeruje da su bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima. U devet zemalja EU-a više od polovine ispitanika izjavilo je da je bilo izloženo dezinformacijama ‘često’ ili ‘vrlo često’, pri čemu je najveći udio zabilježen na Malti (59 %), u Mađarskoj (58 %), Grčkoj (57 %), Luksemburgu (55 %) i Belgiji (54 %). S druge strane, udio onih koji vjeruju da nikada nisu bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima najveći je u Rumunjskoj (19 %) i Bugarskoj (11 %).
70 % sudionika u anketi uvjereno je da može prepoznati dezinformacije. Ispitanici iz Malte i Hrvatske bili su najsigurniji u svoju sposobnost prepoznavanja dezinformacija, dok su ispitanici iz Austrije, Njemačke i Slovenije bili najmanje sigurni.
Rezultate cijelog istraživanja možete pronaći ovdje.
(Foto: Pixabay)
