“Naše generacije studenata su digitalne i mi se trebamo prilagoditi toj Z generaciji koja se rodila s digitalnim alatima. Sadašnji naši poljoprivrednici minimalno koriste digitalne tehnologije i činjenica je da trebaju osnaživanje kroz mlade kadrove i znanja,” istaknuto je na VI. međunarodnom znanstveno-stručnom skupu „Transfer znanja i tehnologije“.
Na skupu koji je održan u organizaciji Hrvatskog agroekonomskog društva na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, naglašena je potreba za prilagodbom obrazovnog sustava kako bi se osigurala učinkovitija primjena znanja i inovacija u poljoprivredi. No, zabrinjavajući trend opadanja broja zainteresiranih studenata također je bio istaknut.
Okupljeni znanstvenici raspravljali su i o načinima unaprjeđenja poljoprivrede i agrobiznisa kroz suradnju između znanosti, gospodarstva i mladih stručnjaka. Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, događaju je prisustvovalo oko 60 sudionika iz različitih zemalja, uključujući BiH, Srbiju i Sloveniju.
Značaj uključivanja mladih
Predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva, Tihana Sudarić, istaknula je važnost uključivanja mladih u područje agroekonomike te povezivanje studenata sa znanstvenicima. “Naše generacije studenata su digitalne, i mi se trebamo prilagoditi toj Z generaciji koja se rodila s digitalnim alatima. Sadašnji naši poljoprivrednici minimalno koriste digitalne tehnologije i činjenica je da trebaju osnaživanje kroz mlade kadrove i znanja,” izjavila je Sudarić.
Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, Krunoslav Zmaić, naglasio je važnost digitalne transformacije u poljoprivredi te je istaknuo potrebu privlačenja mladih u ovaj sektor kako bi doprinijeli inovativnim i kreativnim rješenjima. “Razlika između starih i mladih generacija je u njihovom iskorištavanju digitalnih alata. Starije generacije koriste tek 15 do 20 posto, dok je kod mladih taj postotak daleko viši,” rekao je Zmaić.
Investicije i suradnja
Sudarić i Zmaić naglasili su potrebu za kontinuiranim ulaganjima u znanost i istraživanja te važnost suradnje između privatnog sektora i akademske zajednice. “Pametne farme, precizna poljoprivreda i nove prehrambene tehnologije ključni su za gospodarski rast,” smatra Zmaić.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Zdravko Tušek, potvrdio je značaj ovakvih okupljanja za Ministarstvo te najavio ulaganja od preko 3,8 milijardi eura u razne mjere unutar Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike do 2027. godine, s posebnim naglaskom na nove inovativne tehnologije.
Izazovi edukacije i pad interesa
Unatoč visokim očekivanjima, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek bilježi pad interesa za studij agroekonomike. Profesorica Sudarić izvijestila je kako sve grane studija doživljavaju pad osim tehničkog smjera, koji zadržava stabilan broj prijava.
“Edukacija je ključna za prilagodbu i razvoj poljoprivrednog sektora,” naglasio je profesor dr.sc. Ivan Plašćak, te dodao: “Prosječan hrvatski poljoprivrednik stariji je od 65 godina, a značajan dio njih nema odgovarajuće obrazovanje. Potrebne su nove metode poučavanja kako bi se prilagodile specifičnosti i izazovi suvremenog društva.”
Kontinuirana edukacija i modernizacija
Edi Maletić s Agrotehnološkog fakulteta u Zagrebu istaknuo je važnost kontinuiranog ažuriranja znanja i prilagodbe novim izazovima. “Fakultet surađuje s gospodarstvom i lokalnim zajednicama, ali postoji potreba za daljnjim unaprjeđenjem obrazovnog sustava,” rekao je Maletić istaknuvši kao primjer osnivanje Centra za cjeloživotno obrazovanje na fakultetu što omogućava institucionalizaciju aktivnosti, posebno u vinogradarstvu i vinarstvu.
“Edukacija je ključna za proizvodnju kvalitetnog vina, a naši programi su popularni i učinkoviti,” dodao je Maletić.
Sažetak izlaganja i paneli
Uvodna izlaganja završila su predstavljanjem Agro Arca sajma i djelovanja Hrvatske zajednice inovatora, čiji je predsjednik Miljenko Šimpraga istaknuo njihov zahtjev za imenovanjem ministra inovacija bez portfelja, kako bi se potencijali hrvatske znanosti i visokog obrazovanja stavili u funkciju tehnološkog razvoja i poticanja inovativnosti.
U drugom dijelu skupa, održana su dva panela. Prvi je obuhvatio teme poput sustava prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi te sigurnosti konzumacije mesa divljači. Drugi panel bio je prije svega, posvećen primjeni umjetne inteligencije u poljoprivredi i očuvanju okoliša.
Zaključeno je kako je za unapređenje poljoprivrede i agrobiznisa u Hrvatskoj ključna suradnja svih dionika, digitalna transformacija, prilagodba obrazovnih programa te ulaganje u inovacije i edukaciju.
Kako je istaknula predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva, Tihana Sudarić, sva izložena predavanja i doprinosi bit će objavljeni u knjizi sažetaka ali i u časopisu” Agroeconomia croatica “ koji je on line i izlazi dva puta godišnje.
Foto: Freepik
