Obvezni vojni rok je pred vratima ali jesu li poljoprivrednici spremni? Hoće li jesenski krumpir s hrvatskih njiva završiti u tanjurima mladih ročnika ili ćemo ih i dalje hraniti uvoznim namirnicama?
Unatoč obilju domaćih sirovina, hrvatski vojnici konzumiraju grah iz Kine, luk iz Brazila i mrkvu iz Nizozemske, upozoreno je na okruglom stolu “Tko hrani hrvatsku vojsku?” u Osijeku, kojeg je organizirala Hrvatska poljoprivredna komora povodom priprema za ponovno uvođenje obveznog vojnog roka.
Naime, obvezni vojni rok zamrznut je 2008. godine, a sada se planira njegovo vraćanje. Ministar obrane Ivan Anušić najavio je kako bi prvi pozivi mogli biti poslani u lipnju, a obuka započeti u listopadu.
Povratak obveznog vojnog roka, otvara prilike za jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje i osiguravanje zdrave, domaće hrane za vojnike.
Poljoprivredni stručnjaci istaknuli su da Hrvatska ima dovoljno resursa, ali nedostaju preradbeni kapaciteti. “Trenutno rade samo tri mlina, dok se domaća pšenica izvozi u Italiju, odakle se vraća kao gotov proizvod,” istaknuli su na skupu.
Stroga poljoprivredni proizvođači predlažu 10-godišnje besplatne koncesije za aktivaciju neiskorištenih kapaciteta, kako bi se ojačala proizvodnja.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak naglasio je važnost prerade za povećanje samodostatnosti, istaknuvši da Hrvatska izvozi velike količine sirovina, ali preradbeni sektor zaostaje—u prerađenim proizvodima pokrivenost uvoza izvozom je ispod 50%.
“Kako bi se modernizirali prerađivački kapaciteti, kroz mjeru 73.11 osigurano je 70 milijuna eura za ulaganja, čime će se omogućiti povećanje preradbenih kapaciteta i modernizacija postojećih pogona. Očekuje se značajan odaziv poljoprivrednika. U završnoj su fazi i dva nova skladišna kapaciteta u Sisačko-moslavačkoj županiji, a do čije je realizacije došlo prvenstveno zahvaljujući udruživanju proizvođača”, kazao je Majdak ukazujući tako na slabu povezanost među proizvođačima bez koje će izostati jača percepcija kod javnih institucija.
Vojska bi mogla postati pokretač domaće proizvodnje, ali sustav nabave favorizira velike prerađivače umjesto primarnih domaćih proizvođača. Iz Pletera, tvrtke koja opskrbljuje vojsku, ističu kako osiguravaju prehranu vojnika, ali ne mogu garantirati podrijetlo svih sirovina iako ih nabavljaju kod hrvatskih dobavljača.
Sudionici okruglog stola odaslali su jasnu poruku: potrebni su strukturirani ugovori i konkretne brojke kako bi proizvodnja bila održiva i dugoročno stabilna. Ključni korak je bolja organizacija prerade i definiranje opskrbnih modela, kako bi domaći proizvodi postali standard u prehrani vojske, ali i javnih institucija
