Dvanaest godina nakon ulaska u Europsku uniju, Hrvatska bilježi snažan gospodarski rast, rekordno nisku nezaposlenost i više od 17 milijardi eura ulaganja iz europskih fondova
Hrvatska danas, 1. srpnja, obilježava dvanaestu godišnjicu članstva u Europskoj uniji, a tim je povodom u Zagrebu održana konferencija “Europa za sve generacije” u organizaciji Predstavništva Europske komisije. Događanje je okupilo ključne aktere hrvatskog pristupnog procesa, predstavnike institucija, gospodarstva i mladih, potvrđujući kako europska tema i dalje snažno rezonira u domaćem političkom i društvenom prostoru.
„Hrvatska danas sjedi za svim relevantnim stolovima unutar Europske unije“, poručio je Branko Baričević, prvi voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, otvarajući konferenciju. Njegove riječi podsjetile su na put koji je Hrvatska prošla od kandidature do punopravnog članstva, ali i na činjenicu da je danas aktivan i konstruktivan sudionik europskih procesa.
Ulazak u EU 1. srpnja 2013. označio je krunu desetljeća reformi, institucionalne transformacije i strateške orijentacije prema europskim vrijednostima. Dvanaest godina kasnije, rezultati su mjerljivi i vidljivi – kako u brojkama, tako i u svakodnevici građana. Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula podsjetio je da je BDP po stanovniku porastao s 61 % na više od 77 % prosjeka EU-a, dok je nezaposlenost pala s preko 17 % na oko 4 %. U istom razdoblju izvoz i turizam dosegnuli su povijesne rekorde, a više od 17 milijardi eura iz europskih fondova uloženo je u razvoj infrastrukture, inovacija, zaštite okoliša i digitalne transformacije.
Jedan od najupečatljivijih simbola tog napretka svakako je Pelješki most – projekt koji je, zahvaljujući europskom financiranju, povezao jug Hrvatske s ostatkom zemlje i trajno promijenio svakodnevicu stanovnika juga. Europska solidarnost pokazala se i u kriznim trenucima – nakon razornih potresa 2020. godine, Hrvatska je iz Fonda solidarnosti primila više od milijardu eura pomoći.
Godina 2023. donijela je dodatnu potvrdu europske integracije: Hrvatska je postala članica šengenskog prostora i uvela euro, čime je dodatno učvrstila svoju gospodarsku i institucionalnu povezanost s ostatkom Unije.
Na konferenciji je u svom govoru potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica istaknula važnost očuvanja europskog projekta: „Na nama je da Europu ne uzimamo zdravo za gotovo. Da je ne gledamo kao birokratski aparat, nego kao politički projekt mira. Europa je i dalje najbolja ideja koju je ovaj kontinent imao. I Hrvatska je njen punopravni i ravnopravan dio.“
Ipak, unatoč visokom povjerenju građana u EU – prema posljednjem Eurobarometru čak 80 % Hrvata pozitivno ocjenjuje članstvo, Hrvatska se suočava s paradoksom niske političke participacije. Na nedavnim izborima za Europski parlament zabilježena je najniža izlaznost među svim državama članicama. „Teško je povezati te dvije činjenice“, priznao je Picula, „ali to je izazov s kojim se moramo suočiti ako želimo da hrvatski glas u Europi ostane ne samo prepoznatljiv, nego i snažno legitiman.“
Dvanaest godina članstva potvrđuje Hrvatsku kao uspješnu članicu koja koristi prednosti europskog okvira, ali i sve aktivnije doprinosi rješavanju zajedničkih izazova – od klimatskih promjena i migracija do demografskih pitanja i geopolitičke stabilnosti. Hrvatska više nije samo korisnik europskih politika – ona ih danas i oblikuje.
