Mladi sve češće posežu za nikotinskim proizvodima, unatoč upozorenjima liječnika
Hrvatska i dalje spada među države Europske unije s najvišom stopom pušenja, a posljedice te navike sve snažnije opterećuju zdravstveni sustav i društvo. Gotovo 38 posto odraslih građana redovito puši, a posebno zabrinjava podatak da s duhanskim proizvodima počinje oko trećine mladih, često već u ranoj adolescenciji. Pušenje ostaje jedan od vodećih čimbenika rizika za rak pluća, srčane bolesti i druge kronične nezarazne bolesti koje se u velikoj mjeri mogu spriječiti učinkovitom prevencijom.
U takvom kontekstu, u Bruxellesu je predstavljen novi program usmjeren na jačanje javnog zdravstva u Europskoj uniji, s naglaskom na prevenciju i zaštitu građana od utjecaja štetnih industrija. Hrvatska eurozastupnica Romana Jerković Kraljić tom je prilikom posebno upozorila na dugogodišnji utjecaj industrije na zdravstvene politike te na posljedice koje takav pritisak ostavlja na zdravlje stanovništva.
„Ako želimo rješavati temeljne uzroke bolesti, moramo prestati zatvarati oči pred činjenicom da zdravstveni ishodi nisu samo rezultat osobnih izbora. Oni su izravno oblikovani agresivnim marketinškim strategijama moćnih industrija“, poručila je Jerković Kraljić.
Posebno je istaknula strategije duhanske industrije, koja e‑cigarete i nove nikotinske proizvode sve češće predstavlja kao „zdraviju alternativu“ ili sredstvo za prestanak pušenja, iako znanstveni dokazi ne potvrđuju takve tvrdnje. „Riječ je o dobro poznatom obrascu rebrendiranja štetnog proizvoda kako bi se zadržala ovisnost i privukle nove, osobito mlade generacije“, upozorila je.
Prema njezinim riječima, rak, kardiovaskularne i druge kronične bolesti ne nastaju slučajno, nego u okruženju koje potiče konzumaciju štetnih proizvoda i u kojem se prevencija sustavno zanemaruje. Upravo zato smatra da je nužno smanjiti utjecaj industrije na zdravstvene politike i osigurati regulatorni okvir koji štiti građane, a ne profit.
„Četiri godine slušamo obećanja, a istodobno tržište novih nikotinskih proizvoda raste brže nego ikad. To nije slučajno, to je rezultat snažnog lobiranja, ali i političke neodlučnosti. I zato s pravom kažemo da je danas javno zdravstvo u velikoj opasnosti“, dodala je.
Uz regulaciju, naglasila je i potrebu za stabilnim financiranjem prevencije, posebno u području raka i kardiovaskularnih bolesti, čiji je teret za društvo ogroman. „Zdravlje se danas prečesto tretira kao trošak, a ne kao strateško ulaganje. Takav kratkovidan pristup dugoročno potkopava održivost naših sustava“, rekla je Jerković Kraljić.
Zaključila je da je prevencija pitanje političke odgovornosti te da bez odlučnog djelovanja prema komercijalnim, okolišnim i socioekonomskim odrednicama zdravlja Europa riskira vlastitu budućnost.
