Preko 150 sudionika iz 23 zemlje okupilo se na Međunarodnom forumu HORIZON OF INNOVATIONS, održanom na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku i tako ispunio misiju organizatora – poticanje međunarodne suradnje istraživača i, kroz ovu priliku umrežavanja, otvaranje novih mogućnosti sudjelovanja domaćih znanstvenika u projektima programa Horizon Europe u ključnim područjima za održivi razvoj
Uz FAZOS, organizatori foruma su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Europska poduzetnička mreža (EEN), Hrvatska gospodarska komora (HGK), Tera Tehnopolis te MOZAIK Hub.
„Inovacije su srž našeg rada, od očuvanja bioraznolikosti pa do strojnoga učenja u poljoprivredi, posvećeni smo razvoju rješenja na izazove današnjice. Ovo je prilika da unaprijedimo umrežavanje naših znanstvenika i stručnjaka i tako unaprijedimo produktivnost po pitanju inovacija“, istaknuo je Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, koji je bio domaćin događanja.
Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu istaknuo je važnost povezivanja istraživanja s praksom za održivost poljoprivredne proizvodnje i sigurnost hrane.
„Sukladno nacionalnoj strategiji, moramo povećavati produktivnost i konkurentnost. Današnje teme pomoći će izgraditi jače veze i postaviti temelje za nove projekte u kontekstu izazova poput klimatskih promjena, zelene tranzicije, digitalne transformacije i sigurnosti hrane”, istaknuo je Karalić.
Prorektorica prof.dr.sc. Sonja Vila sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera naglasila je razvoj inovacija kao jedan od ključnih ciljeva Sveučilišta.
„Tri su stupa rada našeg Sveučilišta – obrazovanje, istraživački rad i rad u službi zajednice. Vjerujemo da će i ovaj forum dati doprinos našim istraživačima u nekoliko razina – prije svega, iskustvima kolega u razvoju istraživačkih projekata, dobivanjem savjeta od iskusnih stručnjaka te pružanjem mogućnosti za nove suradnje“, rekla je otvarajući rad foruma prorektorica Vila.
Vlastita je iskustva s dvadesetak međunarodnih projekata, kojima je financirao svoja istraživanja, sudionicima foruma u plenarnom izlaganju predstavio izv.prof.dr.sc. Boris Antić s novosadskog Fakulteta tehničkih nauka. „Postoje specifičnosti i neki pomaci na globalnoj razini, no u našoj regiji u proteklom razdoblju nije napravljen značajan iskorak u shvaćanju uloge znanosti i tehnologije u suvremenom društvu”, rekao je Antić.
“Postoji naglasak na privatizaciju znanja i usmjeravanje na otkrića u privatnom sektoru. Moramo postati stručnjaci u prikupljanju sredstava i nalaziti mogućnosti za financiranje”, dodao je.
Inovativni pristupi istraživanju metaboličkih bolesti: Iskustva beogradskog Instituta za biološka istraživanja
Na koji način izgraditi svoju mrežu partnera, na koji način pripremiti budžet, kako prijaviti i provoditi projekte, bile su teme središnje panel rasprave „Inspirativni primjeri prijašnjih Horizon projekata“ koju je moderirao prof.dr.sc. Stjepan Bogdan s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a na kojoj su sudjelovali dr.sc. Michael Heidenreich s bečkog Sveučilišta, dr. sc. Nataša Veličković s beogradskog Istraživačkog instituta, izv.prof.dr.sc. Đurđa Kerkez s novosadskog Sveučilišta te prof.dr.sc. Goran Martinović s osječkog FERIT-a.
Istraživačica Nataša Veličković iz Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stanković” iz Beograda predstavila je njihov projekt i iskustva.
„Naša ideja za projekt bila je prvenstveno unaprijediti znanost na višu razinu. U Srbiji, kao i u Hrvatskoj, nedostaje financijskih sredstava, pa je ovo jedini način da dođemo do novih izvora financiranja i partnera. Naš projekt se bavi metaboličkim bolestima vezanim uz pretilost, što je danas epidemija, posebno u balkanskim zemljama. Dok se puno zna o kardiovaskularnim bolestima i dijabetesu tipa 2, malo se zna o bolesti masne jetre koja nije vezana uz konzumaciju alkohola. Ova bolest nema simptoma, ali je vrlo ozbiljna, što je čini interesantnom za istraživanje u posljednjih nekoliko godina.
Dodala je kako su u projektu željeli napredovati ne samo u istraživanju metaboličkih bolesti već i u znanstvenoj metodologiji.
“Tako smo uključili partnere koji se bave multiomik metodama, lipidomikom, metabolomikom, metagenomikom, bioinformatikom te strojnim učenjem kako bismo došli do biomarkera i novih ciljeva za terapiju bolesti”, pojasnila je Veličković.
Istraživačica beogradskog instituta istaknula je i često strah i neizvjesnost s kojima se često suočavaju sudionici takvih projekata.
“I sama sam se bojala da nisam dorasla toj situaciji. Najveći problem bio mi je kako jasno objasniti što je tema našeg projekta i zašto bi netko trebao sudjelovati. Svi sudionici imaju visoke publikacije i h- indeks, pa im naš projekt možda nije bio ključan za karijeru, što je predstavljalo izazov. No, pokazalo se da možemo uspješno provesti projekt i da je suradnja donijela odlične rezultate“.
Dodala je i kako je ponekad obeshrabrujuće kada projekt ne prođe, jer natjecanja su velika, pa je primjerice prilikom prijave njihovog projeka, prošlo samo 11 posto ukupno prijavljenih.
“Ipak, dobila sam visoke ocjene iz prvog pokušaja i to me motiviralo da unaprijedim projekt. Najteže mi je bilo nadvladati znanstvenika u sebi i postati projektni menadžer jer to zahtijeva drugačiji način razmišljanja. Nije lak put, ali puno smo naučili. Kolegica koja sudjeluje sa mnom na forumu, također je biologinja, ali se sada više bavi budžetima europskih projekata i mogla bi držati prezentacije o tome”, šaljivo kaže Veličković.
Usklađenje s europskim strategijama stvara proaktivan pristup
Đurđa Kerkez, izvanredna profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, predstavila je projekt Smart WaterTwin.
„Ovo je projekt koji pokušava uspostaviti metodološki okvir za primjenu cirkularne ekonomije u sektoru otpadnih voda. Projekt je proveden u sklopu ‘twining’ inicijative unutar europskog programa za zapadno balkanske zemlje, što nam je pružilo najveću priliku za uspjeh. Naši partneri uključuju Univerzitet Paris-Est Créteil (UPEC) iz Pariza i Institut za vode (ICROM) iz Španjolske. Poziv nije isključivo usmjeren na istraživanje, već na transfer znanja, posebno u unaprijeđenim tretmanima otpadnih voda i sagledavanju otpadnih voda kao resursa za rekuperaciju nutrijenata. Naime, upravljanje muljem iz tretmana otpadnih voda danas je veoma važno i baš u suradnji sa kolegama iz Hrvatske vidimo da je i ovdje u istraživačkom prostoru to također dosta interesantna tema”, istaknula je Kerkez.
Kao i drugi panelisati i ona je rekla kako pri početku projekta nisu znali kako napisati europski projekt, no postupno su savladali proceduru.
“Traženje partnera i uspostavljanje suradnje bili su ključni koraci, da zapravo ustanovite tko bi sa vama mogao i želio surađivati. A onda kada ta suradnja krene, uvijek tu dolazi i do kulturoloških razlika i razlika u nekoj poslovnoj praksi, pa se dosta mora raditi na komunikaciji. No kroz zajednički cilj te se prepreke prevladavaju i nose pozitivna iskustva. Međutim, nisu svi projekti uspješni iz prve, no ne treba se plašiti. Treba biti otvoren, komunicirati i ne bojati se pitati za suradnju i podršku. Ono što smatram važnim jest uskladiti svoje ideje s nacionalnim interesima i europskim strategijama. U ovom projektu, fokusirali smo se na Green Deal i Circular Economy Action Plan, predstavljajući naše ciljeve usklađene s europskim strategijama.Mislim kako je to proaktivan pristup koji nam pomaže da budemo prepoznati kao korisni partneri“, zaključila je Kerkez.
Važnost Horizon europskog programskog ciklusa za budućnost procjene rizika iz perspektive Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) predstavila je Stefania Tampach, asistentica za znanstvena istraživanja, u kojoj je pojasnila načine prijave institucija iz država-članica te pokretanja istraživačkih projekata u suradnji s EFSA-om.
U bogatom programu, još su održani i B2B susreti, stručne konzultacije za idejne projekte te Inovacijska zona na kojoj su se predstavili kreativni timovi, start-up te spin-offs projekti.
