Usprkos snažnom gospodarskom rastu i rekordnom broju obrta, Osijek već godinama gubi stanovnike. Dok lokalna vlast ističe pozitivne brojke o prihodima, izvozu i razvojnim programima, stvarnost na terenu svjedoči o tihoj depopulaciji. Grad koji je nekoć brojao preko 110 tisuća stanovnika, danas ih ima oko 84 tisuće – i pitanje je hoće li ekonomski uzlet biti dovoljan da zaustavi demografski pad.
Osječko-baranjska županija bilježi pozitivan gospodarski zamah u gotovo svim ključnim sektorima – no istodobno, grad Osijek je, prema posljednjim pokazateljima, izgubio tisuće stanovnika u posljednja dva desetljeća. Dok brojke iz bilanci rastu, broj stanovnika ide u suprotnom smjeru.
U Osijeku je ovih dana potpisan novi sporazum o poslovnoj suradnji između Osječko-baranjske županije i Županijske komore Osijek. Županica Nataša Tramišak i predsjednik Komore Zoran Kovačević tom su prilikom istaknuli pozitivna kretanja u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu. Prema njihovim riječima, 6.800 poduzetnika uspješno posluje, a broj obrta porastao je na 7.253 – čak 768 više nego prošle godine, što predstavlja najveći rast u Hrvatskoj.
Gospodarski rast mjeri se i u konkretnim brojkama: ukupni prihodi županijskog gospodarstva dosegnuli su 5,76 milijardi eura, uz dobit od oko 270 milijuna eura i izvoz vrijedan 1,05 milijardi eura. Drugom godinom zaredom zabilježen je rast BDP-a od 6 %, što županijska vlast vidi kao pokazatelj stabilnosti i obećavajućeg trenda.
No, unatoč pozitivnim pokazateljima, Osijek se suočava s izraženim demografskim padom. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj stanovnika smanjen je s 114.616 (2001.) na 96.313 (2021.), dok procjena za 2025. iznosi oko 84.000. U 20 godina, Osijek je izgubio gotovo trećinu stanovništva — više od 30.000 ljudi. Grad se još uvijek vodi kao „veliki grad“ i ostaje četvrti po veličini u Hrvatskoj, no dugoročni trendovi bude zabrinutost.
“Imati rast BDP-a i izvoznih brojki je pohvalno, ali kada ne vidimo demografski zamah koji prati taj ekonomski impuls, tada je jasno da nam nešto u strukturi ne štima,” upozorava jedna osječka ekonomska analitičarka i profesorica. “Moramo se zapitati gdje je rezultat tog rasta – u džepovima radnika, u boljoj kvaliteti javnih usluga, ili jednostavno ostaje u agregatnim brojkama koje ne mijenjaju realnost na terenu.”
Slično razmišlja i lokalni poduzetnik iz okolice Osijeka, koji na vlastitoj koži osjeća razliku između tabličnih uspjeha i svakodnevne borbe.
“Moj obrt posluje bolje nego prije pet godina, istina, ali i troškovi su otišli u nebo. Imamo problema s radnom snagom koje jednostavno-nema,“ kaže Antun S., vlasnik male stolarske radionice. “Računi i statistike nešto govore, ali kad vidiš da pola sela ima kuće s roletnama spuštenim već dvije godine – e to ti je prava slika stvarnosti.”
Iz Gradske uprave poručuju da Osijek i dalje ima važnu regionalnu ulogu. Gradonačelnik Ivan Radić nedavno je istaknuo kako Osijek ostaje središte ne samo Osječko-baranjske županije, već i cijelog istoka Hrvatske, područja kojem gravitira više od milijun stanovnika. Prema njegovim riječima, Osijek još uvijek ima više od 35.000 stanovnika pa je i dalje veliki grad, što je naravno točno, ali znatno manje od službene brojke.
Analitičari upozoravaju da će bez demografske obnove i dubinske promjene strukture gospodarstva, statistički rast ostati izoliran od stvarne kvalitete života. Broj obrta i prihoda ne odražava nužno dugoročnu održivost – osobito u regiji u kojoj su mnogi sektori još uvijek osjetljivi na vanjske šokove i ovisni o poticajima.
S druge strane, lokalne vlasti nastavljaju s provedbom razvojnih programa i nadaju se da će stabilizirani rast stvoriti preduvjete za zaustavljanje negativnih trendova. U fokusu su i mjere za poticanje zapošljavanja, edukacija u deficitarnim zanimanjima i suradnja s obrazovnim institucijama kako bi se zadržali kadrovi u regiji.
No dok brojke obećavaju, pitanje ostaje: hoće li Osijek uspjeti pretvoriti gospodarski uzlet u urbanu i demografsku obnovu – ili će i dalje rasti na papiru, dok se broj stanovnika topi iz godine u godinu?
