Nedostatak radne snage u sektoru zdravstva postaje sve ozbiljniji problem u Europskoj uniji. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da će do 2030. godine nedostajati čak 1,4 milijuna zdravstvenih radnika, unatoč tome što je broj zdravstvenih radnika i njegovatelja veći nego ikad prije.
Ova situacija ne utječe samo na kvalitetu zdravstvene skrbi, već i na opće zdravstveno stanje populacije.
Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, koja se održava od 10. do 13. veljače u Strasbourgu, jučer se raspravljalo o ovom hitnom pitanju. Mnogi zastupnici istaknuli su nužnost poduzimanja mjera kojima bi se privukli i zadržali zdravstveni radnici u EU. Među predloženim rješenjima su poboljšanje radnih uvjeta, povećanje plaća te ulaganje u obrazovanje i obuku budućih zdravstvenih radnika.
Uz to, naglašena je važnost međunarodne suradnje u rješavanju ovog problema. Mnoge zemlje suočavaju se s istim izazovima, a zajednički napori mogli bi doprinijeti rješavanju nedostatka stručnjaka u zdravstvu.
“Potrebna su hitna i koordinirana djelovanja kako bi se osigurala dostupnost kvalitetne zdravstvene skrbi za sve građane,” zaključili su zastupnici. Ova će tema zasigurno ostati u fokusu političkih rasprava u narednim godinama.
Osim nje, parlamentarci će se narednih dana dotaknuti i mentalnog zdravlja mladih u Europi.
Mladi danas odrastaju u zahtjevnom okruženju koje obilježava snažna i kontinuirana digitalizacija. Prema Eurobarometru o mentalnom zdravlju iz lipnja 2023. godine, 60 posto mladih iz Hrvatske u dobi 15-24 godine smatra da su krize poput pandemije i potresa utjecale na njihovo mentalno zdravlje, dok ih 57 posto navodi da su u posljednjih 12 mjeseci imali emocionalne ili psihosocijalne poteškoće.
Osim ovih tema, pred zastupnicima će se na plenarnoj sjednici naći još i rasprava o političkoj krizi u Srbiji, potpori Ukrajini, unaprjeđenju slobode medija, jačanju vladavine prava i zaštiti novinara diljem EU-a te strateškom planu za Bliski Istok i mogućim carinama SAD-a.
