Pala je proizvodnja grožđa i vina u Hrvatskoj te dosegnula povijesni podatak. Dok je prošle godine uvezeno gotovo 30 milijuna litara vina, iz Hrvatske je na inozemna tržišta otišlo tek pet milijuna. Koja je to ‘Kap koja je prelila čašu’?
‘To znači da postoji ogroman prostor za povećanje proizvodnje i vina i grožđa, jer nam godišnje nedostaje 25 milijuna litara’, poručio je Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) na GO konferenciji Hrvatska agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Graševine Croatice koji smatra kako to i pravi poremećaje u cijeni vina. Kaže kako su nekoliko posljednjih godina cijene u turizmu kod naših konkurenata na Mediteranu, poput Italije, Grčke, Španjolske, Turske i Francuske, blago rasle dok su u Hrvatskoj zabilježile eksponencijalni porast.
Veće glavobolje zadaje potrošnja stranih turista, jer kada se to preračuna po jedinici noćenja, kod mediteranskih konkurenata ona raste, a u Hrvatskoj pada za 10 posto.
‘Manje se jede, manje se pije, manje se troši’, kaže.
Gledajući strukturu potrošnje u turizmu, smještaj se nakon hipeprodukcije novih kreveta, stabilizirao, dok je potražnja ostala na razini prošle godine. Istovremeno se u ugostiteljskim uslugama bilježi rast.
‘Ono što nije dobro jest da se trećerazredni objekti s trećerazrednom enogastroponudom i uslugom ‘šlepaju’ za premium. Drže visoke cijene na istoj razini kao da svi imaju Michelinove zvjezdice ili preporuke’, naglašava Kovačević ‘kap koja je prelila čašu’ napominjući kako to ‘ruši vjerodostojnost, imidž destinacije’ i dugoročno joj šteti.
Marže u ugostiteljstvu
‘Svakako treba preispitati marže u ugostiteljstvu jer nije normalno da imamo maržu od 300 posto na vino koje ima nabavnu cijenu, primjerice 10 eura ili ono koje košta 30, 50 ili 100 eura. Trebamo voditi računa jer nije dobro da se na krilima inflacije povećavaju cijene u ugostiteljstvu, pa i u turizmu općenito, jer nam se to može vratiti kao bumerang, razbiti o glavu. Jednom kada vas etiketiraju kao preskupu destinaciju, trebat će nam godine ulaganja u marketing da bi to izgladili i ponovno promijenili percepciju’, zaključuje.
Kap optimizma ulijeva berba koja će biti nikada bolja.
‘Vinski turizam je naša perjanica. Dovoljno je reći kako nam je vinski mjesec trajao tri mjeseca. Sve je više vrhunskih vinskih manifestacija, pa s pravom možemo biti pozitivni bez obzira na cijene i sezonu. Naša sezona je odlična jer nam dolasci u Županiju rastu 15 posto. Optimizam je definitivno na istoku’, sa smješkom poručuje Mislav Matišić iz Turističke zajednice Osječko-baranjske županije (TZ OBŽ) dok na pitanje ‘koja je kap prelila čašu’ sažima:
‘To je činjenica vezana uz cijene tijekom ljetne sezone i cijene u ugostiteljskim objektima koje su znatno porasle i rezultirale smanjenjem potrošnje. U svemu tome se nešto pita i proizvođače vina. Kap koja je prelila čašu jest klasični ciklus dobavljač, proizođač, kranji objekt koji sve to prodaje. O problemu možemo samo govoriti, ali je teško reći na koji način to suzbiti. Vjerujem da svaki dio u lancu ima razloga zašto povećati cijenu’.
Tomislav Panenić iz Graševine Croatice ističe kako treba spriječiti nastanak prekomjernog profita jer on svima u lancima dobave čini štetu.
‘Ako nemamo potrošnje, onda imamo izravnu štetu. Naša turistička ponuda trebala bi se zasnivati na proizvodima koji imaju autohtonost. Ako prelazimo na proizvode niže cijene, izvijesno je da ćemo svi svoju ponudu bazirati na trgovačkim lancima koji uvoze robu koja je često jeftinija. No, to nije nešto što će nas diferencirati. Moramo doprinjeti da cijene budu korektne. Ako je cijena veća onda trebamo nuditi isto tako veću, bolju, kvalitetniju uslugu kako bi bili prepoznatljiviji’, poručio je Panenić.
