U prvoj fazi, od rujna 2026., platforme poput TikToka, Instagrama, Snapchata i Facebooka moraju spriječiti otvaranje novih računa korisnicima mlađima od 15 godina.
Francuska je postala prva članica Europske unije koja je zakonski ograničila korištenje društvenih mreža za mlađe od 15 godina. Novi propis, izglasan u srpnju 2026., uvodi obveznu provjeru dobi i roditeljsku suglasnost, čime se otvara jedno od najambicioznijih poglavlja europske digitalne regulacije. Iako se na prvi pogled čini kao tehničko pitanje, zakon zahvaća širi prostor: mentalno zdravlje tinejdžera, odgovornost platformi i granice državnog nadzora nad digitalnim okruženjem.
U prvoj fazi, od rujna 2026., platforme poput TikToka, Instagrama, Snapchata i Facebooka moraju spriječiti otvaranje novih računa korisnicima mlađima od 15 godina. Druga faza, koja počinje početkom 2027., zahtijeva identifikaciju i zatvaranje postojećih maloljetničkih profila. Time se prvi put uvodi obveza koja ne pogađa korisnike, nego isključivo tehnološke kompanije: one moraju osmisliti i implementirati pouzdane sustave verifikacije dobi, uz odobrenje francuskog regulatora CNIL‑a.
Motivacija za ovakav zahvat dolazi iz niza zdravstvenih i obrazovnih studija koje upozoravaju na utjecaj društvenih mreža na tinejdžere. Francuske institucije bilježe porast problema sa spavanjem, pad koncentracije, pojačane usporedbe s vršnjacima i smanjenu izloženost čitanju. Zakon se tako uklapa u širi europski okvir koji već traži strožu kontrolu algoritama, transparentnost preporuka i sigurnosne mehanizme za maloljetnike.
Istodobno, odluka otvara pitanje tehničke izvedivosti. Sustavi provjere dobi moraju biti dovoljno precizni da spriječe maloljetnički pristup, ali i dovoljno diskretni da ne naruše privatnost korisnika. Industrija se kreće prema rješenjima koja koriste biometriju, analizu ponašanja ili zero‑knowledge tehnologije, no nijedna metoda još nije univerzalno prihvaćena.
Platforme upozoravaju na visoke troškove, dok regulator naglašava da je sigurnost djece važnija od komercijalnih izazova.
Francuska odluka već potiče rasprave u drugim državama. Australija je ranije uvela sličnu mjeru, a Velika Britanija razmatra podizanje dobne granice na 16 godina. U EU se očekuje da će francuski model poslužiti kao testni teren za buduće zajedničke standarde, osobito u kontekstu Digital Services Acta i nadolazećih pravila o verifikaciji dobi.
Zakon tako postaje više od nacionalne inicijative: on je signal da se digitalni prostor za najmlađe počinje oblikovati kroz jasne granice, a ne samo kroz preporuke i samoregulaciju. Ostaje vidjeti kako će se platforme prilagoditi i hoće li francuski pristup postati europski presedan.
