Države članice dale su ‘zeleno svjetlo’ prijedlogu Europske komisije o mobilizaciji 98,6 milijuna eura iz pričuve za poljoprivredu za izravnu potporu poljoprivrednicima u Španjolskoj, Hrvatskoj, Cipru, Latviji i Mađarskoj koji su od proljeća 2024. pogođeni izvanrednim nepovoljnim klimatskim prilikama i prirodnim katastrofama.
Komisija će dodijeliti izvanrednu potporu u iznosu od 68 milijuna eura Španjolskoj, 16,2 milijuna eura Mađarskoj, 6,7 milijuna eura Hrvatskoj, 4,2 milijuna eura Latviji i 3,5 milijuna eura Cipru.
‘U budućnosti moramo ojačati pripravnost zbog klimatskih rizika i upravljanje krizama kako bi ruralna područja dobila potrebnu potporu. To znači jačanje upravljanja rizicima u poljoprivredi za poljoprivrednike u cijelom EU-u, pri čemu moramo osigurati da naš odgovor na svaku krizu bude brz i ciljan.’, istaknuo je Christophe Hansen, povjerenik za poljoprivredu i hranu.
Na taj se način želi pružiti potpora poljoprivrednicima u navedenim državama koji su pretrpijeli gubitak proizvodnje, a time izgubili i prihode. Navedeni iznosi dokazuju kontinuiranu solidarnost EU-a s pogođenim poljoprivrednicima i mogu se dopuniti nacionalnim sredstvima u visini do 200 %.
Nacionalna tijela potporu, navodi se u priopćenju Europske komisije, moraju raspodijeliti do 30. rujna ove godine i osigurati da poljoprivrednici budu krajnji korisnici. Navednih pet država članica morat će do 31. svibnja obavijestiti Komisiju i o pojedinostima provedbe mjera. To uključuje kriterije na temelju kojih odlučuju o dodjeli pojedinačne potpore, predviđeni učinak mjere, predviđena plaćanja raščlanjena po mjesecima do kraja rujna i razinu dodatne potpore koju treba pružiti. U obavijesti bi trebalo navesti i koje su mjere poduzete kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i prekomjerna naknada.
Poljoprivrednici u Španjolskoj, Hrvatskoj, Cipru, Latviji i Mađarskoj pretrpjeli su znatnu štetu i gospodarske gubitke zbog nepovoljnih klimatskih prilika i prirodnih katastrofa.
Španjolska je tijekom ljeta 2024. zabilježila manjak kiše i ekstremne vrućine, što je dovelo do suše. Krajem listopada i početkom studenoga 2024. snažne oluje koje je uzrokovao fenomen DANA izazvale su iznimno obilne padaline i razorne poplave, što je dovelo do stotina žrtava i najgore katastrofe u regiji Valenciji u ovom stoljeću. To je posebno utjecalo na proizvodnju u sektorima voća i povrća, vina, maslina i stočarstva.
Cipar je u prvoj polovini 2024. zabilježio vrlo nisku količinu padalina i visoke temperature, što je uzrokovalo sušu koja je utjecala na proizvodnju u sektorima kao što su žitarice, masline, voće i povrće.
Latvija je pretrpjela kombinaciju rekordno niskih zimskih temperatura, proljetnog mraza i obilne ljetne kiše, što je utjecalo na žitarice, uljanu repicu, voće, povrće i krumpir.
Hrvatska i Mađarska tijekom ljeta 2024. suočile su se s iznimno visokim temperaturama i sušom, što je utjecalo na proizvodnju kukuruza, suncokreta, soje, šećerne repe, voća, krumpira i vina.
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) za razdoblje 2023. – 2027. uključuje pričuvu za poljoprivredu u iznosu od 450 milijuna eura godišnje za svladavanje poremećaja na tržištu ili izvanrednih događaja koji utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju. Zbog sve veće učestalosti nepovoljnih klimatskih prilika Komisija je naglasila potrebu da se pojačaju instrumenti za upravljanje rizicima i potakne njihova šira primjena u cijeloj Uniji, zajedno s proaktivnim mjerama za uklanjanje temeljnih uzroka i povećanje otpornosti poljoprivrednih gospodarstava u srednjoročnom razdoblju.
