Nestašica lijekova više nije iznimka, već simptom dublje krize u europskom farmaceutskom sektoru. Od analgetika poput ibuprofena i paracetamola do terapija za rak i mentalno zdravlje, sve veći broj lijekova postaje teško dostupan, a Europska unija traži načine kako vratiti kontrolu nad proizvodnjom.
U Zagrebu je 26. rujna održana panel rasprava „Europska proizvodnja i borba protiv nestašice lijekova“, u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Među govornicima bili su europarlamentarac Tomislav Sokol, ministrica zdravstva Irena Hrstić, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo, predstavnice HALMED-a i Udruge proizvođača lijekova.
Središnja tema bila je prijedlog Zakona o kritičnim lijekovima, koji je Europska komisija predstavila u ožujku ove godine. Cilj je jasan: osigurati stratešku autonomiju i otpornost farmaceutskog sektora EU-a, smanjiti ovisnost o uvozu iz trećih zemalja te stvoriti pravedniji sustav upravljanja zalihama.
Zastupnik Sokol, koji je izvjestitelj za zakon u Europskom parlamentu, najavio je mogućnost zajedničke europske javne nabave kritičnih lijekova, s prednošću za one proizvedene unutar EU-a. Time bi se, kaže, ojačao pregovarački položaj manjih država članica poput Hrvatske i osigurala ravnomjernija dostupnost.
Ministrica Hrstić upozorila je na potrebu bolje koordinacije između regulatornih tijela, proizvođača i distributera, dok su predstavnice struke istaknule važnost stabilnog zakonodavnog okvira koji će poticati domaću proizvodnju.
Iako na panelu nije izrijekom spomenuta ovisnost EU-a o azijskom tržištu, podaci Europske komisije i revizorskih tijela ukazuju na ozbiljnu ranjivost u lancima opskrbe. Prema dostupnim analizama, Europa danas u velikoj mjeri ovisi o uvozu djelatnih tvari za osnovne lijekove poput ibuprofena i paracetamola, što dodatno naglašava važnost zakonodavnih promjena koje su bile tema rasprave.
Očekuje se da će Odbor za javno zdravlje Europskog parlamenta usvojiti izvješće u prosincu, a da će se zakon naći na dnevnom redu plenarne sjednice početkom 2026. godine.
Do tada, pitanje dostupnosti lijekova ostaje jedno od najosjetljivijih u europskoj zdravstvenoj politici. Jer kad osnovni analgetici ovise o udaljenim tržištima, jasno je da sigurnost opskrbe više nije tehničko, već strateško pitanje.
