Stroži uvjeti za integraciju, azil i državljanstvo postaju novi europski standard kojem se Hrvatska svojim zakonskim izmjenama jasno priklanja.
Pooštravanje uvjeta za strane radnike u Hrvatskoj dolazi u trenutku kada i ostatak Europe mijenja pristup migracijama. Novi hrvatski Zakon o strancima prvi put uvodi obvezno poznavanje jezika kao uvjet za ostanak: strani radnici nakon godinu dana boravka morat će položiti ispit iz hrvatskog jezika, bez kojeg neće moći produljiti boravak i radnu dozvolu. Time se Hrvatska svrstava uz bok državama koje integraciju shvaćaju kao obvezu, a ne kao preporuku.
Migracijski analitičar Tado Jurić smatra da je takav zaokret nužan. “Godinama smo uvozili radnu snagu bez ikakvog integracijskog okvira. Jezik je minimum. Bez njega nema ni sigurnosti na radu, ni stvarne integracije”, kaže Jurić.
Sličan trend vidljiv je i u Njemačkoj, koja je godinama bila najpoželjnija destinacija za migrante. Prema pisanju njemačkih medija, bruxelleska podružnica CDU‑a predlaže rezoluciju kojom bi se omogućilo da se tražitelji azila koji u EU ulaze iz sigurnih trećih zemalja odmah vraćaju na vanjske granice Unije, bez provođenja standardnih postupaka. Za takvu praksu bila bi potrebna nova pravna osnova EU‑a i dodatni protokol uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, jer sadašnja sudska praksa takve mjere otežava ili onemogućuje.
Istodobno, Njemačka planira znatno pooštriti uvjete za dobivanje državljanstva. Tražit će se viša razina znanja jezika, najmanje pet godina života bez socijalne pomoći, sedam godina legalnog boravka i uredan kazneni dosje. Jezično znanje morat će se dokazati certifikatom i usmenim testom, kako bi se spriječile zlouporabe i kupovina lažnih potvrda. Oni koji već imaju njemačko državljanstvo, a javno pozivaju na kalifat ili šerijatski zakon, mogli bi ga izgubiti — isto vrijedi i za osobe s dvojnim državljanstvom osuđene za antisemitske zločine.
U pozadini ovih rasprava stoji i promjena migracijskih trendova. Europska agencija za azil objavila je da je u prvoj polovici godine podneseno 399 tisuća novih zahtjeva za azil, što je pad od 23 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći pad bilježi Njemačka, čak 43 posto, dok je Francuska preuzela prvo mjesto po broju zahtjeva. Promjene se dijelom pripisuju geopolitičkim okolnostima, uključujući pad broja sirijskih tražitelja azila, dok su Venezuelanci postali najbrojnija skupina podnositelja zahtjeva, uglavnom u Španjolskoj.
Sociologinja Marina Štambuk smatra da se Europa nalazi u novoj fazi migracijske politike. “Nakon godina liberalnijeg pristupa, EU se okreće modelu koji kombinira strožu kontrolu granica, brže vraćanje i jače integracijske obveze. Hrvatska se svojim zakonom uklapa u taj širi europski trend”, kaže Štambuk.
Sve to pokazuje da Europa ulazi u razdoblje u kojem će integracija biti strogo regulirana, državljanstvo teže dostupno, a povratak migranata brži. Hrvatska, Njemačka i druge članice EU‑a zapravo zatvaraju krug: od otvorenijih politika prema sustavu koji migracije promatra kroz prizmu sigurnosti, identiteta i održivosti tržišta rada.
