Proširenje obuhvaća naselja Općine Čađavica – Noskovce, Noskovačku Dubravu, Čađavicu, Ilmin Dvor i Čađavički Lug – nakon novih slučajeva afričke svinjske kuge u susjednoj državi
Afrička svinjska kuga (ASK) i u 2026. godini ostaje jedna od najvećih prijetnji domaćem svinjogojstvu i lovstvu. Najnoviji potez Europske komisije — Provedbena uredba (EU) 2026/483 koja stupa na snagu 28. veljače — proširuje zonu ograničenja I na dio Virovitičko-podravske županije, nakon što je u Mađarskoj, tik uz hrvatsku granicu, potvrđeno novo izbijanje bolesti u populaciji divljih svinja.
Zašto je proširenje zone važno
ASK se u Europi već godinama širi prvenstveno putem divljih svinja. Hrvatska je u 2026. ušla s jednim potvrđenim izbijanjem u domaćih svinja (Nemetin), ali s čak 99 slučajeva u divljih svinja do 26. veljače. Gotovo svi su koncentrirani u Osječko-baranjskoj županiji, dok su dva slučaja zabilježena u Vukovarsko-srijemskoj.
Novi slučajevi u Mađarskoj, u neposrednoj blizini hrvatske granice, predstavljaju rizik prelijevanja bolesti u nova područja. Upravo zato Europska komisija preventivno širi zonu ograničenja I na naselja Općine Čađavica: Noskovci, Noskovačka Dubrava, Čađavica, Ilmin Dvor i Čađavički Lug.
Što znači ulazak u zonu ograničenja I
Ulazak u zonu ograničenja ne znači da je bolest prisutna u tim naseljima, nego da postoji povećan rizik. To povlači niz mjera:
- pojačani nadzor nad populacijom divljih svinja
- ograničenja u prometu svinja i svinjskog mesa
- strože biosigurnosne mjere na farmama
- obvezno prijavljivanje uginulih divljih svinja
- ograničenja lova i manipulacije odstrijeljenim grlima
Za lokalne proizvođače to znači dodatne troškove i administrativne obveze, ali i smanjenu tržišnu fleksibilnost. Za lovce je to ograničenje u gospodarenju divljači i povećan oprez pri svakom izlasku na teren.
Hrvatska između dvije vatre
Hrvatska se već mjesecima nalazi u specifičnoj situaciji: s jedne strane ASK je duboko ukorijenjen u populaciji divljih svinja u istočnoj Slavoniji, a s druge strane Mađarska i Srbija bilježe povremene nove slučajeve uz granicu. To Hrvatsku čini svojevrsnim “tampon područjem” u kojem se stalno balansira između kontrole bolesti i očuvanja proizvodnje.
Upravo zato svako novo proširenje zone ograničenja ima i gospodarsku i političku dimenziju. U praksi, ono znači da se ASK više ne promatra samo kao veterinarski problem, nego kao pitanje sigurnosti hrane i stabilnosti ruralnih zajednica.
Migracije divljih svinja i intenziviranje nadzora
Stručnjaci očekuju da će se broj slučajeva u divljih svinja i dalje mijenjati ovisno o sezoni, migracijama i intenzitetu nadzora. Ključni izazovi u 2026. bit će: održavanje biosigurnosti na malim gospodarstvima, kontrola populacije divljih svinja bez narušavanja ekosustava te sprječavanje prelaska bolesti na nova područja uz komunikaciju s lokalnim stanovništvom i lovcima.
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane redovito objavljuje ažurirane karte zona ograničenja i upute za posjednike svinja, dostupne na službenoj stranici: www.veterinarstvo.hr.
