Merlot Hvar Hills 2022. proglašen je najboljim vinom Sabatine 2026. godine. Za relativno mladu hvarsku vinariju to je potvrda razvoja koji traje posljednjih desetak godina, a uspjeh dobiva dodatnu težinu činjenicom da je isto vino na međunarodnom ocjenjivanju Decanter osvojilo 95 bodova i zlatnu medalju. Među nagrađenima su i vinari iz Slavonije i Baranje, a posebno se istaknuo uspješan prvi nastup baranjske Vinarije Liber.
Titulu šampiona suhih i polusuhih crnih vina, ali i priznanje za najbolje vino Sabatine 2026., osvojio je Merlot Hvar Hills 2022. iz Hvar Hills Wineryja iz Vrbnja na Hvaru. Uspjeh je tim značajniji jer je riječ o vinariji koja je vlastite etikete na tržištu predstavila tek 2017. godine, a na Sabatini sudjelovala prvi put.
Dodatnu težinu šampionskom naslovu daje i međunarodno priznanje koje je isto vino osvojilo na prošlogodišnjem Decanter World Wine Awardsu. Merlot Hvar Hills 2022. tada je nagrađen s 95 bodova i zlatnom medaljom, što ga je svrstalo među najbolje ocijenjena hrvatska vina.
“Dobra boca, ako nije na stolu nego u podrumu, nije dovoljno dobra”, kaže Mario Jeličić Purko iz Hvar Hills Wineryja, opisujući filozofiju kojom se vode u vinariji.
Ističe kako im je cilj proizvoditi vina u kojima će ljudi uživati, ali istodobno graditi ozbiljan i dugoročno održiv vinski posao.
Od velikog otočnog vinograda do 40 tisuća boca
Priča Hvar Hillsa počela je 2013. godine pokretanjem procesa preuzimanja velikog vinogradarskog kompleksa u Poljicima, u središnjem dijelu Hvara. Riječ je o približno 30 hektara vinograda na zahtjevnom krškom terenu, a preuzimanje je dovršeno 2015. godine. Već dvije godine poslije na tržište izlaze prve vlastite etikete.
Od početne tri etikete, dvaju plavaca i jednog prošeka, vinarija je ponudu postupno proširila na 13 etiketa. Danas proizvodi oko 40 tisuća boca godišnje, dok je dugoročni cilj povećati proizvodnju na između 100 i 120 tisuća boca.
Iako u sortimentu imaju pošip, bogdanušu, merlot i syrah, u Hvar Hillsu ističu kako plavac mali ostaje temelj njihova vinskog identiteta. No, sve izraženije posljedice klimatskih promjena i velike oscilacije među berbama, kaže Mario Jeličić Purko, traže i prilagodbu proizvodnje.
„Naša je vizija da ćemo međunarodne sorte poput merlota i syraha moći ukomponirati u plavac mali u manjim omjerima, ali tako da se ne izgubi njegov DNK i prepoznatljiv karakter.”
Takva promišljanja dovela su i do nastanka Merlota Hvar Hills, proizvedenog od 85 posto merlota i 15 posto cabernet sauvignona. Etiketa je isprva nastala kao zaseban projekt, no nakon što je na prošlogodišnjem Decanter World Wine Awardsu osvojila 95 bodova i zlatnu medalju, stigla je i potvrda na domaćoj sceni osvajanjem titule najboljeg vina Sabatine 2026.
Jeličić Purko ističe kako su u planu su i nova ulaganja u vinograde te razvoj dvaju projekata. Jedan je usmjeren na preradu grožđa, čuvanje, dozrijevanje i punjenje vina na kopnu, a drugi će biti na Hvaru, gdje žele dodatno razvijati kušaonicu najboljih vina, banku vina i enološki turizam.
Vinski turizam kao velika prilika
Osim na proizvodnju vina, u Hvar Hillsu sve veći naglasak stavljaju na razvoj vinskog turizma. Jeličić Purko smatra kako Dalmacija još uvijek ne koristi puni potencijal koji ima u povezivanju vina i turističke ponude.
“Istra je proizvodnju vina stavila kao svoj prioritet, dok je Dalmacija prioritet dala turizmu. Upravo na krilima turizma trebali bismo razvijati i vinski turizam, koji bi realno mogao postati jedna od važnih gospodarskih grana“, ističe.
Dodaje kako se vinari i dalje suočavaju s nizom izazova, od dostupnosti poljoprivrednog zemljišta i smanjenja vinogradarskih površina do visokih troškova proizvodnje, zbog čega domaća vina teško konkuriraju jeftinijem uvozu.
Šampionska priznanja i za druge dalmatinske sorte
Sabatina je i ove godine potvrdila raznolikost hrvatske proizvodnje pića od grožđa i voća. Dok je titulom najboljeg vina natjecanja nagrađen Merlot Hvar Hills 2022., priznanje za šampiona kvalitete u kategoriji jakih alkoholnih pića osvojio je liker od jabuke i cimeta zadruge JabukaHR.
Šampion suhih i polusuhih bijelih vina postao je Navis Q 2025. vinarije Edivo iz Janjine, dok je priznanje za najbolji plavac pripalo vinu Plavac mali 2023. OPG-a Bartula Nikše Zaninovića iz Svete Nedjelje na Hvaru.
Najboljim pošipom proglašen je Pošip Casa Boschi 2025. OPG-a Mamo Marija Miline iz Lumbarde, a najboljim grkom Grk Reventón 2024. obrta Zure ribarstvo, također iz Lumbarde. Priznanje za izgled boce, dizajn etikete i vizualni identitet vinske kolekcije pripalo je Vinariji Proidoca, OPG-u Rebra iz Sumartina na Braču.
Među ostalim istaknutim rezultatima izdvajaju se velika zlata za prošek OPG-a Stjepana Vučemilovića iz Zadra, Carl Gustaf 2016. OPG-a Škaulj iz Nadinskog Blata te Plavac mali 2023. OPG-a Milatić iz Svete Nedjelje.
Priznanja i za Slavoniju i Baranju
Dobre rezultate ostvarili su i vinari kontinentalne Hrvatske. Zlatne diplome osvojili su Blaufränkisch 2020. i Cabernet Sauvignon 2021. Poljoprivredne zadruge TRS iz Iloka, Cabernet Sauvignon 2020. i Merlot 2021. vinarije Vinum Academicum iz Požege te Chardonnay Infinity 2025. vinarije Auric Barrels iz Našica. Zlato je osvojio i Traminac 2025. Poljoprivredne zadruge Lovas.
Posebnu pozornost privukao je i prvi nastup Vedrana Stapića iz baranjske Vinarije Liber, odnosno Slinka s Banova Brda. Na svom premijernom sudjelovanju na Sabatini osvojio je zlatnu diplomu za Rome – Cabernet Sauvignon 2024., dok su srebrne diplome pripale vinima Snaša – Graševina 2025. te Rosé Ljubica – Merlot i Cabernet Sauvignon 2025.
U kategoriji otvorenih vina riječ je o vrlo ohrabrujućem rezultatu za proizvođača koji se prvi put predstavio na ovom natjecanju.
Od Hvara, Korčule i Pelješca do Slavonije i Baranje, ovogodišnji laureati pokazali su da hrvatsko vinarstvo i proizvodnja jakih alkoholnih pića imaju na čemu graditi budući razvoj i međunarodnu prepoznatljivost.
Foto: Zadružni savez Dalmacije
