Malarija zabilježena kod dvojice radnika u Frankfurtu potaknula je nova pitanja, no stručnjaci je svrstavaju u rijetke uvezene slučajeve.
Toplija ljeta i dulje sezone komaraca posljednjih godina potaknuli su pitanje koje se redovito vraća u medije: prijeti li Europi val bolesti koje prenose komarci? Vijest da su radnici frankfurtske zračne luke oboljeli od malarije zvučala je kao upozorenje da se nešto mijenja u europskom okolišu. No stručnjaci su brzo utvrdili kako se ne radi o lokalnom prijenosu, nego o komarcu koji je u avion ušao u tropskoj zemlji i preživio let. Taj rijetki fenomen povremeno se pojavi u zrakoplovnoj medicini, ali ne govori ništa o komarcima koji žive u Europi.
Kada se pogleda šira slika, stvarnost je mnogo manje alarmantna. Najčešći virus povezan s komarcima u Europi i dalje je virus Zapadnog Nila. Većina zaraženih ima blage simptome ili ih uopće nema, dok se teži oblici bolesti uglavnom javljaju kod starijih osoba. Denga se povremeno pojavljuje u južnim dijelovima kontinenta, ali uglavnom u ograničenom broju slučajeva, dok je Chikungunya još rjeđa.
Posebnu pozornost privlači tigrasti komarac, vrsta koja se posljednjih godina širi Europom zahvaljujući toplijoj klimi i lakšoj prilagodbi urbanim sredinama. Ipak, činjenica da je komarac prisutan ne znači automatski i prisutnost virusa. Broj potvrđenih infekcija koje prenose komarci u Europi i dalje je relativno nizak, a većina uboda završava tek prolaznom lokalnom reakcijom.
Razlog zašto se komarci šire brže od bolesti koje mogu prenositi leži u samoj biologiji prijenosa. Da bi se virus proširio, mora se poklopiti niz uvjeta: odgovarajuća vrsta komarca, dovoljno visoka temperatura, prisutnost virusa i dovoljno vremena za njegov razvoj u organizmu kukca. Zato pojava novih komaraca ne znači nužno i pojavu novih epidemija.
U međuvremenu, europske zdravstvene službe budno prate situaciju. Laboratoriji danas koriste genetsku identifikaciju komaraca, prate invazivne vrste i redovito objavljuju podatke o prisutnosti virusa. Hrvatska već godinama provodi sustavan nadzor, a mreža praćenja kontinuirano se proširuje.
U tom se kontekstu posebno ističe Osijek. Grad se priprema za otvaranje novog Centra za kontrolu komaraca koji nastaje u suradnji s Pečuhom. Projekt je dio prekograničnog programa i trebao bi objediniti laboratorijsku dijagnostiku, terensko praćenje i analizu potencijalnih virusa. Time će se prvi put u ovom dijelu Hrvatske moći brzo provjeriti sumnjivi slučajevi, umjesto da se uzorci šalju u udaljene laboratorije. Stručnjaci koji sudjeluju u projektu ističu da je cilj stvoriti mjesto koje će povezivati lokalne podatke s europskim mrežama nadzora.
