Unatoč dobroj zalihi sjemena, stabilnoj proizvodnji gnojiva i povoljnim vremenskim prilikama, rast troškova i neizvjesna kretanja energenata i dalje bacaju sjenu na novu sezonu.
U Županijskoj komori Osijek okupili su se predstavnici institucija, struke i industrije kako bi otvorili temu proljetne sjetve 2026. godine – još jedne sezone koja dolazi nakon iznimno uspješne žetve, ali i u trenutku kada globalna tržišta energenata poljoprivredi ponovno dišu za vratom.
Atmosfera na konferenciji za novinare bila je optimistična, ali prizemljena. Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak podsjetio je kako Hrvatska u novu sezonu ulazi s rekordom iza sebe: prošle je godine proizvedeno oko 1,05 milijuna tona pšenice, prvi put iznad simbolične granice od milijun tona. Površine pod ozimim kulturama blago su porasle, a ukupna proizvodnja žitarica i dalje premašuje tri milijuna tona godišnje, što Hrvatsku čini ne samo samodostatnom nego i izvozno orijentiranom zemljom.
Slična je slika i kod uljarica, gdje samodostatnost doseže i do 250 posto. Posebno se istaknula uljana repica, čije su površine ove jeseni skočile za 30 posto, a očekuje se i novi val interesa za suncokret, potaknut povoljnim tržišnim cijenama. Dio tih površina mogao bi doći na račun soje, no bez značajnijeg pada ukupne proizvodnje uljarica. Ove godine očekuje se i veći udio prerade u Hrvatskoj, umjesto izvoza sirovine.
Nakon godina pada, blagi oporavak bilježi i šećerna repa. Planiranih 7.500 hektara trebalo bi osigurati dovoljno šećera za domaće potrebe, što je važan pomak nakon najnižih površina u posljednjem desetljeću.
Dok se struktura sjetve lagano mijenja, Ministarstvo poljoprivrede najavljuje nove mjere koje bi trebale dodatno stabilizirati sektor. Petogodišnji program potpore za korištenje certificiranog sjemena, vrijedan 35 milijuna eura, trebao bi potaknuti kvalitetniju proizvodnju, a kreditne linije HAMAG-BICRO-a i HBOR-a olakšat će financiranje i investicije, osobito u preradu žitarica i uljarica. Država planira subvencionirati i do 40 posto glavnice za veće investicije.
Ipak, nad poljoprivredu se ponovno nadvija stara prijetnja – cijena energenata. Nafta je na svjetskom tržištu skočila iznad 100 dolara po barelu, a cijena plina u Europi gotovo se udvostručila. Petrokemija radi gotovo punim kapacitetom i gnojiva neće nedostajati, ali cijena ostaje neizvjesna. Vlada zato priprema mjere vezane uz trošarine i ograničenje cijena goriva, uključujući i plavi dizel.
S druge strane, barem jedan segment ulazi u sezonu bez stresa – sjeme. Prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, domaće tržište ima dovoljno certificiranog sjemena, a kvaliteta je ove godine iznimno dobra, osobito kod soje. Do kraja certificacijske godine očekuje se oko 70 tisuća tona sjemena na raspolaganju.
Dok se brojke slažu, priroda je zasad na strani poljoprivrednika. Zima je bila povoljna, s manje štetnika i bez ekstremnih toplina, a proljeće bi trebalo biti nešto hladnije, ali stabilno – idealno za pripremu polja. Prva će u sjetvu šećerna repa, a ključni mjeseci za prinose, kao i uvijek, bit će lipanj i srpanj.
Profesors osječkog Fazos-a Bojan Stipešević skrenuo je pozornost na nešto što se često zanemaruje u raspravama o sjetvi – oprašivače. Kod kultura poput suncokreta njihov doprinos izravno utječe na prinos, pa je preporučio uspostavu cvjetnih traka uz polja, za što postoje i dostupne potpore. Takve trake privlače oprašivače i korisne kukce, stvarajući prirodnu ravnotežu i smanjujući potrebu za kemijskim intervencijama. Uz to, Stipešević je naglasio važnost leguminoza u plodoredu, jer obogaćuju tlo dušikom i dugoročno smanjuju troškove gnojidbe.
Sve u svemu, proljetna sjetva 2026. započinje u relativno stabilnim okolnostima. Sjemena ima, gnojiva će biti, vrijeme zasad surađuje. No globalna tržišta energenata i dalje ostaju faktor koji može promijeniti računicu.
Ukoliko se povoljni trendovi iz prošle godine nastave, hrvatska poljoprivreda mogla bi i ove sezone ostvariti stabilne prinose i zadržati visoku razinu samodostatnosti u ključnim kulturama, zaključuju stručnjaci.
No dio proizvođača upozorava da se optimizam iz službenih brojki ne osjeća jednako na terenu. Kako ističe predsjednik Odbora za ratarstvo HPK-a Petar Pranjić, stabilni uvjeti na papiru ne znače i stabilne uvjete za proizvođače.
„Troškovi nam rastu iz godine u godinu, a najveća je neizvjesnost oko cijena gnojiva i goriva. Ne znamo s čim ulazimo u sezonu, a to je za ratarstvo ogroman rizik“, kaže Pranjić. Dodaje kako proizvođači vide da se Vlada trudi ograničiti rast cijena energenata, ali da bi dodatne mjere bile nužne. „U vrijeme korone uveden je moratorij na kredite i mnogima je to spasilo gospodarstva. Ne tražimo otpis, kamate bismo i dalje plaćali, ali moramo dobiti malo zraka da premostimo ovu godinu“, poručuje.
Foto: portos.hr
