Nedostatak obrazloženja zašto je Hrvatska jedina europska zemlja u narančastoj grupi, zajedno s 27 država zahvaćenima krizama u Aziji i Africi, potaknuo je burne reakcije među građanima Srbije.
Srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je novi sustav preporuka za putovanja, takozvani “semafor”, u kojem se Hrvatska našla u narančastoj kategoriji – zoni u koju se, kako stoji u službenoj formulaciji, “preporučuje putovati samo u slučaju krajnje potrebe”. Hrvatska je pritom jedina europska država kojoj je dodijeljen takav status, što je odmah privuklo pozornost hrvatskih medija, ali i izazvalo niz reakcija među samim građanima Srbije.
U preporuci Ministarstva, koju su hrvatski portali prenijeli u cijelosti, navodi se kako se putovanja u zemlje narančaste kategorije trebaju svesti na minimum, uz povećan oprez i praćenje sigurnosne situacije. Hrvatska se tako našla u društvu dvadesetak država izvan Europe, dok su u crvenoj kategoriji – onoj u koju se putovanje ne preporučuje uopće – zemlje pogođene ratovima i teškim krizama, poput Sirije, Jemena i Afganistana. Ministarstvo, međutim, nije ponudilo nikakvo dodatno objašnjenje zašto je Hrvatska svrstana strože od svih ostalih europskih zemalja.
Upravo je taj izostanak obrazloženja postao glavna tema hrvatskih medija, pa se u interpretacijama najčešće spominje politički kontekst i zaoštrena retorika između dviju država posljednjih mjeseci. No, ono što je posebno privuklo pozornost jesu reakcije građana Srbije, koje su hrvatski mediji obilno citirali i koje su, u mnogim slučajevima, postale zanimljivije od same vijesti.
U komentarima koji su se brzo proširili društvenim mrežama prevladava ironija. Mnogi su se šalili da “nema opasnosti da putuju jer ionako nemaju novca za more”, drugi su primijetili da je “Hrvatska opasnija jedino za novčanik”, dok su treći zaključili da je “apsurdno da je Hrvatska u istoj kategoriji kao zemlje s oružanim sukobima”. Dio komentara bio je otvoreno skeptičan prema motivima vlasti, uz tvrdnje da je preporuka politički, a ne sigurnosno motivirana. Bilo je i pragmatičnih glasova koji su poručili da će “tko želi ići – ionako ići”, bez obzira na preporuke.
Hrvatski mediji primjećuju da su upravo ti komentari, često duhoviti i s dozom autoironije, dodatno naglasili kontrast između službenog tona Ministarstva i stvarnog raspoloženja građana. U regionalnom kontekstu, vijest se brzo pretvorila u još jednu epizodu u nizu simboličkih poteza koji se pojavljuju u trenucima povišenih političkih tenzija, iako zasad nema naznaka da bi preporuka mogla imati konkretne posljedice na putovanja ili turistički promet.
