Prvi pozivi stigli na adrese mladih, sustav ulazi u najosjetljiviju fazu
Prvi val poziva za obveznu vojnu obuku već je poslan – više od 700 mladića dobilo je obavijest da se moraju javiti na dvomjesečnu temeljnu obuku, najkraću takve vrste u Europi. Hrvatska se time svrstava među države koje su ponovno aktivirale obvezno služenje, ali s modelom koji je kraći, kompaktniji i logistički lakši od većine europskih sustava.
Dvomjesečna temeljna vojna obuka provodit će se u centrima u Kninu, Požegi, Slunju i drugim vojnim objektima. Cilj je stvoriti široku pričuvu koja može reagirati u kriznim situacijama, ali bez dugotrajnog odvajanja mladih od obrazovanja ili posla. Model je dizajniran tako da bude kratak, intenzivan i logistički održiv, a istodobno dovoljno fleksibilan da se provodi u više ciklusa godišnje.
Civilna služba umjesto uniforme
Iako je vojni rok obvezan, mladi imaju pravo uložiti priziv savjesti iz moralnih ili vjerskih razloga. Oni koji to učine ne idu u vojarnu, nego se raspoređuju u sustav civilne zaštite pod okriljem MUP-a ili u jedinice lokalne samouprave. Civilna služba traje dulje od vojne – tri do četiri mjeseca – i uključuje poslove vezane uz krizne situacije, humanitarnu pomoć, logistiku i druge nenasilne zadatke.
Sedam priziva savjesti na više od 700 poziva zasad je vrlo nizak broj. Stručnjaci smatraju da će se pravi trendovi vidjeti tek u idućim ciklusima, kada sustav postane poznatiji i kada mladi budu sigurniji u to što civilna služba zapravo znači.
Europa se vraća obveznom služenju
Uvođenje vojnog roka u Hrvatskoj dio je šireg europskog trenda. Baltičke zemlje – Litva, Latvija i Estonija – već godinama imaju obveznu službu, a Švedska ju je ponovno aktivirala 2017. Norveška i Finska nikada je nisu ukinule, a Danska provodi selektivni model u kojem se poziva samo dio generacije. Grčka održava 12-mjesečni rok, Austrija šestomjesečni, a Švicarska kombinira kraću početnu obuku s periodičnim vježbama.
U toj slici Hrvatska se ističe: s dvomjesečnim trajanjem ima najkraći obvezni rok u Europi. Civilna služba, kao alternativa, dulja je i organizirana kroz sustav civilne zaštite, što Hrvatsku približava austrijskom modelu u kojem je civilna služba uvijek duža od vojne.
Istodobno, Njemačka – koja je ukinula vojni rok 2011. – danas otvoreno raspravlja o njegovu povratku, a Francuska razvija hibridni model nacionalne službe. Sigurnosna situacija u Europi očito mijenja političke prioritete, a Hrvatska se svojim kratkim, ali obveznim modelom pozicionira između nordijske robusnosti i srednjoeuropske fleksibilnosti.
Prvi ciklus kao test održivosti sustava
Prvi ciklus obuke pokazat će koliko je sustav održiv i kako će ga mladi prihvatiti. Posebno će biti zanimljivo pratiti hoće li broj priziva savjesti rasti kako se javnost bude bolje upoznavala s mogućnostima civilne službe. U svakom slučaju, Hrvatska je ušla u novu fazu obrambene politike – onu u kojoj se očekuje da društvo, barem u osnovnom obliku, sudjeluje u sigurnosnom sustavu države.
