Hrvatske škole od 2026. uvode fakultativni predmet o umjetnoj inteligenciji, nakon što je program testiran u gotovo 250 osnovnih i srednjih škola diljem zemlje.
Od jeseni 2026. u svim razredima srednjih škola u Hrvatskoj uvodi se novi fakultativni predmet „Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene“. Time se širi program koji se već provodi u 147 osnovnih i 93 srednje škole, gdje je zasad organiziran kao izvannastavna aktivnost u osnovnima te kao fakultativni predmet u 2. i 3. razredima srednjih škola. Kako donosi N1, predmet i dalje ostaje fakultativan — učenici ga mogu izabrati, ali nije obvezan dio kurikuluma.
Uvođenje predmeta rezultat je višegodišnjeg eksperimentalnog programa u kojem su škole testirale različite modele rada, od projektne nastave do praktičnih radionica. Kurikul je razvila radna skupina sastavljena od nastavnika, pedagoga, stručnjaka za računarstvo i predstavnika gospodarstva, a trenutno se dodatno prilagođava na temelju povratnih informacija iz učionica.
Novi predmet trebao bi učenicima približiti osnove umjetne inteligencije, ali i njezine konkretne primjene – od analize podataka i automatizacije do etičkih pitanja i utjecaja tehnologije na društvo. Naglasak je na rješavanju problema i interdisciplinarnom pristupu, što bi nastavu trebalo učiniti dinamičnom i primjenjivom.
Predmet će najčešće predavati profesori informatike, matematike i stručnih predmeta, uz dodatne edukacije koje provodi CARNET. Upravo će priprema nastavnika biti jedan od ključnih izazova, zajedno s opremljenošću škola, jer razlike među ustanovama i dalje su velike.
Da je riječ o važnom iskoraku, potvrđuju i stručnjaci. „Osnovna AI pismenost postaje jednako važna kao digitalna pismenost prije dvadeset godina. Učenici koji razumiju principe umjetne inteligencije imat će jasnu prednost na tržištu rada“, ističe jedan od članova radne skupine uključen u eksperimentalni program. Sličan stav ima i udruga CroAI, koja upozorava da se gospodarstvo ubrzano mijenja i da će se većina zanimanja u idućem desetljeću barem djelomično oslanjati na AI alate.
Hrvatska ovim potezom hvata korak s europskim trendovima. U Finskoj i Estoniji umjetna inteligencija već je dio srednjoškolskih kurikuluma, dok Njemačka i Francuska uvode slične programe kroz STEM module i digitalne kompetencije. Europska komisija u više je navrata naglasila da države članice trebaju razvijati AI pismenost kao temeljnu vještinu, a Hrvatska se ovim predmetom svrstava među zemlje koje su taj proces ubrzale.
Iako je riječ o fakultativnom predmetu, očekuje se velik interes učenika, posebno u školama koje već provode slične programe.
U konačnici, uspjeh će ovisiti o tome koliko će se škole moći prilagoditi brzom razvoju tehnologije i osigurati da nastava prati stvarne potrebe tržišta — od industrije do poljoprivrede, gdje se umjetna inteligencija već koristi za optimizaciju proizvodnje, analizu tla ili upravljanje resursima.
