Ako vam se čini da godine prolaze sve brže, znanstvenici imaju vijest koja bi vas mogla umiriti: ljudski život, unatoč svim modernim navikama i stresovima, ima iznenađujuće stabilnu gornju granicu — i ona je viša nego što većina pretpostavlja.
Do tog zaključka došli su statističari sa Sveučilišta Erasmus u Tilburgu i Rotterdamu, nakon što su analizirali podatke o čak 75 tisuća preminulih osoba u Nizozemskoj tijekom tri desetljeća. Umjesto da se bave prosječnim životnim vijekom, koji se s vremenom mijenja, istraživače je zanimalo nešto drugo: koliko daleko ljudsko tijelo može ići u idealnim okolnostima.
Rezultati su iznenađujuće jasni. Prema njihovim izračunima, ljudi koji dožive duboku starost najčešće se zaustavljaju u devedesetima, ali biološki maksimum ide znatno dalje. Gornja granica, tvrde, rijetko prelazi 115 godina, a žene u prosjeku imaju nešto veću šansu približiti se tom maksimumu nego muškarci.
Profesor John Einmal, jedan od autora studije, objašnjava da se prosječni životni vijek doista produljuje zahvaljujući boljoj medicini i kvalitetnijem životu, ali sama biološka granica ostaje gotovo nepromijenjena. Ipak, povijest bilježi iznimke koje ruše statistiku.
Najpoznatiji primjer je Japanac Jiroemon Kimura, koji je živio 116 godina, dok je francuska redovnica André dočekala 118. rođendan. Nakon nje, titulu najstarije živuće osobe preuzela je Maria Branyas Morera, rođena u SAD‑u, koja je doživjela 115 godina. U jednom intervjuu jednostavno je objasnila svoju dugovječnost: uredan život, mir i izbjegavanje nepotrebnih drama.
Iako znanost tvrdi da je 115 godina realna gornja granica, ljudske priče pokazuju da se ponekad dogodi nešto neočekivano — i da se granice, barem povremeno, mogu pomaknuti.
