Klimatske promjene, zakiseljavanje mora, nestanak algi i dolazak invazivnih vrsta mijenjaju ekosustav brže nego što mislimo. I dok mnogi uživaju u ljepoti obale, tim znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković (IRB) neumorno istražuje te promjene, tražeći načine za očuvanje mora—od mikroorganizama do geoloških fenomena poput tsunamija izazvanih vulkanskim erupcijama. Njihov rad možda ne dominira naslovnicama, ali njegov utjecaj na budućnost Jadrana i svih nas ne može se zanemariti.
U laboratorijima IRB-a znanstvenici svakodnevno proučavaju uzorke vode, zraka, sedimenta i mikroorganizama kako bi bolje razumjeli što se događa ispod površine. Jedan od projekata, GLOMETS, istražuje misteriozne meteorološke tsunamije—valove koji ne nastaju zbog potresa, već zbog atmosferskih poremećaja poput naglih promjena tlaka zraka i vjetra. Kad je 2022. eruptirao vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, more je „odzvonilo“ diljem planeta, a znanstvenici sada razvijaju modele koji bi mogli pomoći u ranom upozoravanju na ovakve događaje.
More kao saveznik u borbi protiv klimatskih promjena
No, more nije samo žrtva promjena—ono može biti i ključni saveznik. U istraživačkoj postaji Martinska kod Šibenika, znanstvenici istražuju kako povećanje alkalnosti mora može pomoći u apsorpciji CO₂ iz atmosfere. Kroz međunarodni projekt OAEPIIP, dr. sc. Jelena Godrijan i njezin tim testiraju kako ova metoda utječe na morski ekosustav i može li postati jedno od rješenja za ublažavanje klimatskih promjena.
Obnova izgubljenih morskih šuma
Dok neki projekti proučavaju globalne fenomene, drugi se bave lokalnim problemima s velikim posljedicama. Smeđe alge reda Fucales, nekada raširene duž obale, sve više nestaju zbog zagađenja, urbanizacije i rasta temperature mora. Projekt REFINE, koji vodi Centar za istraživanje mora IRB-a u Rovinju, nastoji ih obnoviti kartiranjem preostalih kolonija i razvojem tehnika presađivanja—čak i u urbaniziranim područjima gdje je obala betonirana.
Neželjeni uljezi u Jadranu
Dok znanstvenici pokušavaju obnoviti ono što je izgubljeno, istovremeno se bore protiv invazivnih vrsta koje prijete ravnoteži ekosustava. Plavi rak i tropske alge šire se Jadranom, istiskujući autohtone vrste. Kroz projekt ALIENA, znanstvenici razvijaju sustav praćenja i surađuju s kolegama iz susjednih zemalja kako bi spriječili daljnje širenje ovih uljeza.
Pametni brod za nadzor mora
Tehnologija također igra ključnu ulogu u zaštiti Jadrana. Kroz projekt BRIGANTINE razvija se autonomni brod—opremljen senzorima i kamerama, sposoban samostalno prikupljati podatke o temperaturi, salinitetu i prisutnosti algi. Ovi podaci pomažu znanstvenicima da u stvarnom vremenu prate promjene u moru i predviđaju moguće ekološke probleme.
No, alge nisu samo dio morskog ekosustava—one mogu igrati ključnu ulogu u industriji i zaštiti okoliša. Projekt A3PhyCoTox testira mikroalge koje pročišćavaju otpadne vode i upijaju CO₂, nudeći potencijal za održivije rješenje u industriji.
Morski laboratorij za budućnost
Jadran nije samo krajolik za uživanje, već i kompleksan ekosustav koji treba pažnju i zaštitu. Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković, kroz istraživanja u Zagrebu, Šibeniku i Rovinju, svakodnevno rade na razumijevanju, očuvanju i obnovi mora.
Svjetski dan oceana prilika je da pogled usmjerimo ispod površine i zahvalimo onima koji neumorno proučavaju Jadran, tražeći načine kako ga očuvati.Njihov rad možda nije uvijek vidljiv, ali njegova vrijednost jest—jer more nije samo slika na razglednici, već temelj života, gospodarstva i identiteta naše obale.
