Mljekarstvo u Hrvatskoj gubi dah – broj proizvođača rapidno opada, a iza polica punih mlijeka krije se alarmantan pad domaće proizvodnje
Potrošači mlijeko i dalje pronalaze na policama trgovina, no domaći mljekari vode iscrpljujuću borbu za opstanak. Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj posljednje dvije i pol godine bilježi pad — s 51,67 € za 100 kilograma početkom 2023. na 48,60 € u lipnju 2025. Pad cijena, sve veći troškovi, bolesti stoke i dugotrajne procedure za potpore guraju sektor prema rubu. Prošle godine odustalo je dvjestotinjak proizvođača. Do ih je prije ulaska Hrvatske u EU bilo oko 14.000, danas ih je manje od 2.500. Gubitak od preko 80% u manje od dva desetljeća nije samo brojka, već promjena krajolika.
Otkupna cijena vs. troškovi
Hrvatska se prema podacima europskog Opservatorija za tržište mlijeka nalazi pri dnu ljestvice zemalja EU-a kada je riječ o otkupnoj cijeni koja je oko 53 € u EU, a domaći proizvođači dobivaju oko 48,6. Istovremeno, troškovi proizvodnje porasli su tri puta. “Inputi su nam skočili s jednog na tri eura, dok otkupna cijena praktički stoji,” objašnjava predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore i mljekar Igor Rešetar za N1. https://n1info.hr/vijesti/svake-godine-stotine-mljekara-odustaje-od-posla-radimo-sve-vise-a-prihodi-su-nam-sve-manji/
Bolesti dodatno ugrožavaju
U trenucima kada proizvođači već gube tlo pod nogama, pojavljuju se i zdravstveni rizici. U Dalmatinskoj zagori potvrđena je bedrenica (antraks) kod 27 životinja, dok je u Maovicama dijagnosticiran plavi jezik — virusna bolest koju prenose komarci, opasna za stoku, osobito za ovce. Mjere zaštite, testiranja i izolacije iziskuju vrijeme i sredstva, kojih sve više nedostaje.
Nedostatak ulaganja i prerade
Rešetar upozorava na gubitak konkurentnosti: “Većina farmi je podinvestirana, a domaća prerada mlijeka nije dovoljno razvijena. Prerađivači ulažu premalo, dok se dobit isplaćuje vlasnicima.” Hrvatska je samodostatna u proizvodnji mlijeka tek 50%, a u mliječnim prerađevinama nedostatna i do 80%. Upravo ti proizvodi imaju dodanu vrijednost — sirevi, jogurti, maslaci — a njihova domaća proizvodnja sve više izostaje.
Potpore koje kasne, proizvodnja koja nestaje
Iako Ministarstvo poljoprivrede provodi mjere podrške sektoru, njihova realizacija traje mjesecima. “Proizvođači ne mogu čekati godinu dana da bi reagirali na tržišne promjene,” dodaje Rešetar. Suša, visoke temperature, skupa stočna hrana i nesigurne otkupne cijene sve su češći razlozi zbog kojih se mljekari povlače iz posla.
U trenutku kada mlijeko na policama i dalje košta oko jednog eura, ono na farmama gubi svoju vrijednost. Svaka zatvorena farma znači manje domaće proizvodnje, manje održivosti, i još jedan korak dalje od prehrambene suverenosti.
