Napad na direktora Zračne luke otvara pitanje sigurnosti: gdje je Osijek u odnosu na druge gradove?

Ilustracija: pexels.com

Premda brutalno premlaćivanje skreće pozornost na doživljaj sigurnosti, Osijek prema podacima ostaje stabilan urbani centar, a gradski i županijski čelnici naglašavaju da nasilje neće biti tolerirano.

Napad na direktora Zračne luke Osijek Tihomira Pejina, koji je policija potvrdila u službenom priopćenju, u kratkom je vremenu postao jedna od glavnih tema u gradu. Prema dostupnim informacijama, napad se dogodio u jutarnjim satima tijekom njegove uobičajene rekreativne rute, a policija nastavlja istragu kako bi utvrdila okolnosti i pronašla počinitelje.

Gradonačelnik Ivan Radić reagirao je odmah nakon događaja. Najoštrije je osudio svaki oblik nasilja.

“U Osijeku nema i ne smije biti mjesta za nasilje, netoleranciju i samovolju. Vjerujem da će nadležne institucije žurno utvrditi sve okolnosti ovog događaja. Osijek gradimo kao grad sigurnosti, međusobnog poštovanja i zajedništva, u kojem se svatko osjeća sigurno i dostojanstveno. Te vrijednosti nemaju alternativu”, rekao je Radić.

Svoj stav iznijela je i županica Osječko‑baranjske županije Nataša Tramišak. Istaknula je da je riječ o neprihvatljivom činu koji zahtijeva brzu reakciju institucija i dodala da sigurnost građana mora ostati prioritet, bez obzira na to radi li se o pojedinačnom incidentu ili širem trendu.

Iako je riječ o pojedinačnom događaju čije okolnosti tek treba rasvijetliti, slučaj je otvorio šire pitanje koje se povremeno vraća u javni prostor – koliko je Osijek siguran grad i koliko pojedinačni incidenti utječu na percepciju sigurnosti građana.

Stručnjaci za sigurnost godinama upozoravaju kako je za procjenu stanja potrebno promatrati dugoročne trendove, statističke pokazatelje i širi društveni kontekst.

U usporedbi s najvećim hrvatskim urbanim središtima, Osijek se prema policijskim statistikama ne izdvaja kao grad s povišenim stopama nasilnih kaznenih djela. Zagreb i Split bilježe veći broj takvih slučajeva, dok se Osijek u pravilu drži stabilnog i predvidljivog obrasca, bez naglih skokova koji bi upućivali na širi sigurnosni problem.

Sigurnost i percepcija nisu isto

Bez obzira na statistike i usporedbe, razlika između stvarne sigurnosti i osjećaja sigurnosti ostaje jedna od ključnih tema koje se nakon ovakvih događaja otvaraju.

Statistika može pokazivati stabilno stanje, dok pojedinačni incident ostavlja snažan dojam na javnost. Posebno kada se dogodi u dijelu grada ili u vrijeme dana koje građani doživljavaju kao rutinsko i sigurno.

Na percepciju sigurnosti pritom ne utječe samo broj kaznenih djela. Važni su i kvaliteta javne rasvjete, preglednost ulica, prometna povezanost, prisutnost drugih ljudi u javnom prostoru te opći dojam uređenosti grada. Upravo zbog toga dva grada sa sličnim sigurnosnim pokazateljima mogu imati potpuno različitu percepciju među svojim stanovnicima.

Hrvatska među sigurnijim europskim državama

Kada se promatra širi kontekst, Hrvatska se prema međunarodnim sigurnosnim pokazateljima godinama nalazi među sigurnijim državama Europe. Takva pozicija temelji se na relativno niskim stopama nasilnog kriminaliteta i općoj društvenoj stabilnosti.

U tom okviru i Osijek uglavnom prati nacionalne trendove. Grad posljednjih godina bilježi razvoj gospodarstva, rast pojedinih infrastrukturnih projekata i povećanu vidljivost na nacionalnoj razini. Zračna luka Osijek, na čijem je čelu Pejin od prošle godine, trenutno prolazi kroz značajan investicijski ciklus modernizacije i proširenja terminala. 

To, naravno, ne znači da sigurnosni izazovi ne postoje. Oni postoje u svakom gradu, neovisno o veličini ili statističkim pokazateljima.

Sigurnost kao zajednički sustav

Policija ima ključnu ulogu u otkrivanju i procesuiranju kaznenih djela, no sigurnost se ne gradi isključivo represivnim mehanizmima. Na nju utječu i urbanistička rješenja, komunalna infrastruktura, kvaliteta javnih površina, društvena povezanost zajednice i povjerenje građana u institucije.

Zbog toga se ozbiljna rasprava o sigurnosti ne vodi samo nakon incidenta. Ona uključuje i pitanja o tome kako grad funkcionira u ranim jutarnjim satima, koliko su javni prostori pregledni i dostupni te postoje li područja koja zahtijevaju dodatnu pažnju u smislu prevencije.

Napad na direktora Zračne luke Osijek nesumnjivo je ozbiljan događaj koji zahtijeva potpuni odgovor nadležnih institucija. No jednako je važno izbjeći zaključke koji bi iz jednog slučaja izvlačili ocjenu o ukupnom stanju sigurnosti u gradu.

Osijek i dalje ostaje grad koji se prema većini pokazatelja uklapa u sigurnosni okvir Hrvatske. Istodobno, svaki nasilni incident podsjeća da sigurnost nije trajno zajamčeno stanje, nego proces koji zahtijeva stalnu pozornost institucija i zajednice.

Upravo zato ovakvi događaji imaju vrijednost izvan okvira dnevne kronike. Oni otvaraju prostor za analizu javnog prostora, funkcioniranja sustava i povjerenja građana – tema koje ostaju važne i nakon što se završi policijska istraga.

Podijelite ovaj članak