Konferencija „Hrvatska u prometu“ održana u Hotelu Osijek predstavila je niz infrastrukturnih projekata koji bi trebali unaprijediti prometnu sliku Slavonije. Govorilo se o završetku Koridora Vc, novim tramvajima, autobusima, terminalima u zračnoj i riječkoj luci, pa čak i o aktivnim radovima na željezničkoj dionici Osijek–Koška.
No jedno pitanje ostaje visjeti u zraku: hoće li Osijek konačno postati stvarno povezan grad — ne samo na karti, već u svakodnevnom životu njegovih građana?
Koridor Vc – autocesta prema Europi
Završetak hrvatskog dijela Koridora Vc, vrijednog oko 45 milijuna eura, označava važan korak prema boljoj cestovnoj povezanosti. Tehnički pregled završnih radova zakazan je za 23. rujna, nakon čega se očekuje puštanje dionice u promet. Time će Osijek biti direktno povezan s europskim prometnim tokovima, što otvara nove mogućnosti za turizam, logistiku i gospodarski razvoj.
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka, Tihomir Florijančić, istaknuo je kako su ulaganja u prometnu infrastrukturu u gradu značajna: od novog podvožnjaka u Ulici Sv. Leopolda Bogdana Mandića, preko 10 kilometara nove tramvajske pruge, do 13 novih autobusa i terminala u riječkoj i zračnoj luci.
„Najvažnije je da koristimo većinom sredstva EU i državnog proračuna kako bismo uštedjeli što više novaca iz gradskog proračuna“, rekao je Florijančić.
Željeznica prespora za ozbiljan razvoj
Državni tajnik Žarko Tušek najavio je ulaganja u željezničku infrastrukturu, uključujući radove na dionici Osijek–Koška vrijedne 30 milijuna eura. No svakodnevna slika željezničkog prometa ostaje zabrinjavajuća.
Putovanje vlakom od Osijeka do Zagreba traje i do pet sati, a broj dnevnih polazaka je ograničen. U nekim slučajevima, dio rute se zamjenjuje autobusnim prijevozom zbog radova, što dodatno otežava planiranje putovanja. Za grad koji želi biti regionalno središte, takva prometna dinamika nije održiva.
Ulaganja u pojedine dionice svakako su korak naprijed, ali bez bržih, češćih i pouzdanijih linija prema glavnim centrima, željeznica ostaje simbol neiskorištenog potencijala.
Lokalna mobilnost: napredak koji treba povezati
Ulaganja u lokalnu infrastrukturu — novi tramvaji, autobusi, terminali — svakako poboljšavaju svakodnevnu mobilnost. No pitanje je koliko su ti sustavi integrirani, koliko su dostupni građanima i koliko se stvarno koriste.
Zamjenik županice Osječko-baranjske županije, Josip Miletić, istaknuo je kako očekuje da Slavonija i Baranja i dalje budu u fokusu Vlade RH i velikih investitora, kako bi se ovdje moglo bolje prometovati — a samim time i bolje živjeti.
Promet nije samo infrastruktura
Konferencija je pokazala da se u Osijeku gradi, planira i ulaže. No građani s pravom pitaju: kada će se to osjetiti u svakodnevnom životu? Kada će vlakovi voziti brže, češće i pouzdanije? Kada će prometna infrastruktura služiti ne samo razvojnim strategijama, već i stvarnim potrebama ljudi?
Osijek ne traži spektakl — traži funkcionalnu, dostupnu i održivu prometnu mrežu. Jer promet nije samo infrastruktura. To je pitanje mobilnosti, ravnopravnosti i budućnosti.
