OBŽ ulaže milijun eura u mlinarsku industriju: tek osam mlinova nedovoljno za preradu pšenice

Foto: pixabay.com

Iako se na području županije proizvodi gotovo 400 tisuća tona hrvatske pšenice, prerađuje se tek 65.000 tona godišnje

U Osječko-baranjskoj županiji je u četvrtak (2. travnja 2026.) predstavljen Javni poziv za dodjelu potpora namijenjenih registriranim prerađivačima žitarica, s ciljem jačanja preradbenih kapaciteta u mlinarskoj industriji. Za ovu godinu osigurano je milijun eura, a poziv je otvoren do kraja rujna.

Predstavljajući program, županica Nataša Tramišak naglasila je kako je riječ o mjeri koja dolazi u trenutku kada je potreba za većom domaćom preradom iznimno izražena. Osječko-baranjska županija godišnje proizvede 384.000 tona pšenice, što je 40 posto ukupne hrvatske proizvodnje, no preradbeni kapaciteti trenutačno iznose tek oko 65.000 tona. Na području županije aktivno je osam mlinova, što je znatno manje od potreba, osobito u kontekstu činjenice da se više od 300.000 tona pšenice godišnje izvozi kao sirovina, dok se istovremeno uvoze velike količine brašna i pekarskih proizvoda.

Tramišak je podsjetila i na podatke Hrvatske poljoprivredne komore prema kojima se domaća pšenica, koja se u Hrvatskoj često svrstava u niže kategorije, u zemljama Europske unije preradom klasificira kao prva kvaliteta. Upravo zato, poručila je, cilj je potaknuti proizvođače da kroz bolje povezane lance vrijednosti i ulaganja u preradu ostvare veću dodanu vrijednost na vlastitom području.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Ilija Pranjić istaknuo je kako je proizvodnja hrane strateški interes države, a Osječko-baranjska županija u tom sustavu ima ključnu ulogu. U 2025. godini pšenica se u Hrvatskoj uzgajala na 158.000 hektara, od čega je gotovo trećina bila na području županije. Prosječni prinosi u OBŽ-u iznosili su 8 tona po hektaru, znatno iznad državnog prosjeka od 6,7 tona, a najbolji proizvođači ostvarivali su i do 10 tona.

Unatoč snažnoj primarnoj proizvodnji, preradbeni sektor bilježi dugogodišnji pad. Uvozno-izvozni podaci to jasno potvrđuju: dok je izvoz žitarica vrijedio 268 milijuna eura, uvoz proizvoda od žitarica dosegnuo je 461 milijun eura. Upravo zato županija procjenjuje da se u sljedećih nekoliko godina preradbeni kapaciteti mogu povećati na najmanje 120.000 do 130.000 tona, čime bi se znatno smanjila ovisnost o uvozu i ojačala domaća proizvodnja brašna, pekarskih proizvoda i tjestenine.

Program potpora predviđa sufinanciranje do 65 posto prihvatljivih troškova, odnosno do 80 posto za mlade poljoprivrednike, u iznosima od 10.000 do 500.000 eura. Prihvatljivi su troškovi izgradnje novih objekata, rekonstrukcije postojećih te nabave i instalacije opreme, uz uvjet da se sve aktivnosti provode na području županije i da ne započnu prije podnošenja zahtjeva. Isplata se može izvršiti jednokratno ili u dvije rate, a svi projekti podliježu terenskoj kontroli i petogodišnjem razdoblju praćenja održivosti.

Javni poziv objavljen je 12. ožujka, a dokumentacija je dostupna na mrežnim stranicama županije te u Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj, gdje zainteresirani korisnici mogu dobiti stručnu pomoć pri pripremi prijava.

Podijelite ovaj članak