Dok se učenici vraćaju u klupe, stručnjaci upozoravaju na porast stresa i anksioznosti kod djece, naglašavajući važnost pripreme, podrške i razumijevanja u prijelaznom razdoblju. Ove godine, dodatni izazov donosi izmijenjeni školski kalendar — bez jesenskih praznika, s duljim zimskim odmorom i novim ritmom koji tek treba pokazati hoće li olakšati ili otežati prilagodbu.
Za mnoge učenike i roditelje, rujan ne donosi samo kraj ljeta, već i početak razdoblja punog obveza, promjena i — nerijetko — stresa. Prema istraživanjima, razina anksioznosti kod djece i mladih često raste u tjednima prije početka nastave, a prijelaz iz ljetne rutine u školski ritam može biti izazovan i za najorganiziranije obitelji.
Stručnjaci upozoravaju da se upravo u tom prijelazu iz ljetne opuštenosti u školski ritam kod djece često javljaju pojačani osjećaji stresa i anksioznosti. Neki podaci govore da se razina psihološke nelagode kod učenika uoči početka nastave može povećati i do 30 posto, posebno kod onih koji mijenjaju razred, školu ili se suočavaju s novim akademskim izazovima.
Upravo zato, priprema ne bi trebala započeti dan prije nego što zazvoni školsko zvono. Psiholozi savjetuju da se već krajem kolovoza počne s prilagodbom dnevnog ritma, ponavljanjem gradiva i razgovorima o očekivanjima. Takav pristup ne samo da olakšava povratak u učionicu, već i pomaže djeci da se osjećaju sigurnije i spremnije za sve što ih čeka.
A ove godine, čeka ih i nešto drugačiji raspored. Prema odluci objavljenoj u Narodnim novinama, školska godina 2025./2026. započinje 8. rujna, a završava 12. lipnja za osnovnoškolce i srednjoškolce. Maturanti će nastavu završiti nešto ranije, 22. svibnja. Ono što najviše odskače od dosadašnjih kalendara jest ukidanje jesenskih praznika i drugog dijela zimskih praznika. Umjesto toga, učenici će imati jedan dulji zimski odmor — od 24. prosinca do 9. siječnja, s povratkom u školu 12. siječnja.
Ova promjena izazvala je različite reakcije. Dok neki roditelji pozdravljaju dulji zimski predah kao priliku za kvalitetniji obiteljski odmor, drugi izražavaju zabrinutost zbog gubitka kratkih pauza koje su djeci služile kao predah u intenzivnom prvom polugodištu. No Ministarstvo obrazovanja ističe da će škole, u slučaju potrebe, moći zatražiti produženje nastavne godine, ako ne uspiju ostvariti planirani broj nastavnih dana.
