Nordijske zemlje prednjače u korištenju Gen AI‑ja, dok je Hrvatska i dalje ispod prosjeka Europske unije
Generativna umjetna inteligencija u samo je nekoliko godina od tehnološke novotarije postala alat koji svakodnevno koristi milijuni Europljana. Prema najnovijim podacima Eurostata, oko trećine stanovnika EU-a u dobi od 16 do 74 godine barem je jednom koristilo neki Gen AI alat tijekom 2025. godine.
Iako su platforme poput ChatGPT‑a, Geminija i Groka postale dio rutine u poslu, obrazovanju i privatnom životu, razlike među državama i dalje su izrazite.
Nordijske zemlje uvjerljivo vode
Najvišu razinu korištenja bilježe digitalno najrazvijenije zemlje Europe. U Norveškoj Gen AI koristi 56 % stanovništva, dok u Švicarskoj, Estoniji, Finskoj, Malti i Irskoj udjeli prelaze 45 %. Danska, koja je među globalnim predvodnicima digitalizacije, također je pri vrhu s 48 % korisnika.
Stručnjaci ističu da se visoke stope usvajanja poklapaju s općom digitalnom pismenošću i navikama stanovništva. „Zemlje koje su već godinama među najnaprednijima u digitalizaciji prirodno brže prihvaćaju i generativnu umjetnu inteligenciju“, rekao je za Euronews istraživač Colin van Noordt sa Sveučilišta KU Leuven.
Jugoistok Europe i dalje na začelju
Na drugom kraju ljestvice nalaze se zemlje u kojima Gen AI koristi manje od četvrtine stanovništva. Najniže stope bilježe Turska (17 %) i Rumunjska (18 %), a slijede Srbija, Italija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Bugarska i Poljska.
Hrvatska je s 28 % korisnika ispod prosjeka EU-a (33 %), ali iznad većine zemalja jugoistočne Europe.
Prema analitičarima, glavni razlozi za slabije usvajanje uključuju nižu razinu digitalnih vještina, manju izloženost novim tehnologijama i slabiju informiranost o tome što Gen AI uopće može.
Velike razlike i među najvećim gospodarstvima EU-a
Čak ni ekonomska snaga ne jamči visoku razinu korištenja. Italija (20 %) i Njemačka (32 %) nalaze se ispod prosjeka Unije, dok su Francuska (37 %) i Španjolska (38 %) nešto iznad njega.
Zašto su razlike toliko velike?
Prema van Noordtu, ključni čimbenik je digitalna zrelost društva: zemlje u kojima se internet koristi intenzivnije, a stanovništvo ima više povjerenja u tehnologiju, brže prihvaćaju i generativnu umjetnu inteligenciju.
U državama s nižim stopama usvajanja, kaže, ljudi često navode da nisu znali da Gen AI postoji ili ne znaju kako ga koristiti — što potvrđuje da je jaz u digitalnim vještinama i dalje dubok.
