Zbog poremećaja u opskrbi mlaznim gorivom neke su europske kompanije već otkazale oko tisuću letova u travnju, a pitanje je hoće li se rezovi preliti i na low‑cost rute prema regiji
Europske zračne luke posljednjih dana šalju neuobičajeno ozbiljna upozorenja: ako se poremećaji u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac nastave, kontinent bi se mogao suočiti s manjkom kerozina već u sljedeća tri tjedna. ACI Europe navodi da je riječ o “sistemskoj ranjivosti” koja pogađa cijeli lanac opskrbe, a prve posljedice već osjećaju talijanske zračne luke, među njima Milano Linate, Bologna i Venecija.
Cijena mlaznog goriva raste brže od cijene sirove nafte, a aviokompanije počinju uvoditi dodatne naknade i rezati manje isplative rute. SAS je već najavio otkazivanje oko tisuću letova u travnju, što je prvi signal da bi se poremećaji mogli preliti i na ostatak Europe.
Za Hrvatsku, koja ulazi u razdoblje intenzivnih priprema za sezonu, situacija je posebno osjetljiva. Iako domaće zračne luke zasad nisu dobile službena upozorenja, činjenica da se velik dio prometa prema Zapadnoj Europi oslanja na talijanske hubove znači da bi se posljedice mogle osjetiti vrlo brzo. Svako poskupljenje goriva u proljeće gotovo se automatski reflektira na cijene karata za ljeto, a low‑cost prijevoznici, koji čine okosnicu hrvatskog turističkog prometa, najbrže reagiraju na oscilacije.
Ako se situacija ne stabilizira, putnici bi u idućim tjednima mogli vidjeti tri stvari: više cijene, manje promotivnih akcija i povremena otkazivanja letova na rubnim rutama. Uoči sezone koja bi trebala biti jedna od jačih, Europa se tako suočava s još jednim testom otpornosti — a Hrvatska, kao izrazito avio‑ovisna turistička destinacija, nema luksuz ignorirati signale koji stižu iz susjedstva.
