Simptomi kod žena često su atipični i zamaskirani svakodnevnim umorom, što dovodi do opasnog kašnjenja u reakciji. Posljedice su ozbiljne: Hrvatska bilježi gotovo dvostruko višu smrtnost od moždanog udara od europskog prosjeka.
Moždani udar kod žena često ne izgleda dramatično. Ne mora početi naglom slabošću ruke, poremećajem govora ili padom — on može doći tiho, gotovo neprimjetno, skriven iza simptoma koji se lako pripišu umoru, stresu ili “još jednom napornom danu”. Upravo zato stručnjaci godinama upozoravaju da žene češće kasne s reakcijom, iako ih moždani udar pogađa u većem broju nego muškarce.
Tijelo žene često šalje signale koji nisu “klasični”. Umjesto jasnog upozorenja, simptomi mogu biti raspršeni, mekani, neodređeni: jutarnja mučnina, povremena vrtoglavica, osjećaj da “nešto nije u redu”, kratkotrajna slabost koja nestane prije nego što se stigne ozbiljno shvatiti. Takvi znakovi rijetko zvuče alarmantno, ali upravo u tome leži opasnost — lako se zanemare.
Iskustvo Osječanke Dijane Salaj to potvrđuje. Mjesec dana prije moždanog udara imala je samo jedan simptom: svakog jutra bi povraćala. Nakon toga bi popila kavu i otišla na posao, uvjerena da je riječ o prolaznoj tegobi. Ništa nije upućivalo na to da se u pozadini događa nešto ozbiljno. Na dan udara, tijelo je konačno “povuklo ručnu”: slabost, odbojnost prema hrani, osjećaj oduzetosti. Tek tada je postalo jasno da je riječ o hitnom stanju.
Struka objašnjava da se razlike u simptomima javljaju zbog kombinacije bioloških i društvenih čimbenika. Hormonalne promjene, osobito u perimenopauzi i menopauzi, mogu zamaskirati rane znakove bolesti. Žene često brinu o drugima prije nego o sebi, pa vlastite tegobe stavljaju u drugi plan. A hipertenzija — najčešći uzrok moždanog udara — kod žena se često godinama provlači bez jasnih simptoma ili se otkrije tek kada je već kasno.
Kardiologinja prim. dr. sc. Livija Sušić naglašava da prevencija počinje puno prije nego što se pojave prvi znakovi. Regulacija krvnog tlaka, šećera i masnoća, uz promjenu životnih navika, temelj je zaštite. No, koliko god terapija bila učinkovita, bez aktivnog sudjelovanja pacijenta nema uspješne prevencije. To znači više kretanja, manje soli, manje stresa, više sna, i ono najvažnije – redovite kontrole.
Moždani udar ne bira dob, a kod žena često dolazi tiho. Zato je važno slušati vlastito tijelo, ne umanjivati simptome i ne odgađati pregled. Dan crvenih haljina podsjeća nas na to jednom godišnje, ali poruka vrijedi svakog dana: zdravlje nije nešto što se podrazumijeva, nego nešto što se čuva.
