Prijatelji životinja upozoravaju da bi ukupni razmjeri zahvata mogli imati katastrofalne posljedice
Posljednjih dana u javnom prostoru pojavile su se tvrdnje o mogućem stvaranju sustava industrijskih megafarmi i megaklaonica pilića u Hrvatskoj — projekta koji bi, ako se ostvari u obliku koji navode organizatori prosvjeda, predstavljao najveću transformaciju domaće peradarske proizvodnje dosad. Udruga Prijatelji životinja govori o 18 međusobno povezanih zahvata čiji bi ukupni kapaciteti, tvrde, višestruko nadmašili sve što trenutno postoji u zemlji.
Prema njihovim podacima, planirani uzgoj doseže 84 milijuna pilića godišnje, dok bi klaonički kapaciteti iznosili čak 270 milijuna. U praksi, tvrde, to bi značilo klanje više od 30 tisuća životinja na sat. Upozoravaju da bi takav sustav imao “katastrofalne posljedice” — ne samo za dobrobit životinja, nego i za okoliš, vodu, zrak i kvalitetu života ljudi koji žive u blizini planiranih lokacija.
Zbrojeni učinak projekata daleko veći od svake pojedinačne studije
U službenim registrima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja trenutačno se nalazi više postupaka procjene utjecaja na okoliš vezanih uz farme peradi, klaonice i prateće pogone. Riječ je o projektima različitih investitora, smještenima u različitim dijelovima Hrvatske, a neki su tek na početku procedure.
Dostupna dokumentacija ne potvrđuje ukupne kapacitete koje navodi udruga, ali pokazuje da se industrija intenzivnog uzgoja peradi širi kroz niz odvojenih zahvata. Upravo na to upozoravaju Prijatelji životinja: da se projekti promatraju pojedinačno, iako bi se njihov zbrojeni učinak mogao pokazati daleko većim od onoga što se vidi iz svake pojedine studije.
U Osječko‑baranjskoj županiji već postoje opsežne studije za velike stočarske zahvate — primjerice za intenzivan tov svinja u Klisi i Antunovcu — koje upozoravaju na emisije amonijaka, opterećenje vodotokova i rizike za bioraznolikost. Slično tome, Strateška procjena utjecaja na okoliš za GUP Osijeka (2023.) navodi da je područje grada i okolice već pod pritiscima industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti te da se novi zahvati moraju sagledavati i kroz kumulativne utjecaje, a ne samo kroz pojedinačne parametre.
Premda se ovi dokumenti ne odnose na peradarske projekte, oni pokazuju kako se procjenjuju veliki sustavi intenzivnog uzgoja i zašto udruge upozoravaju da bi slični zahvati mogli imati šire posljedice.
Izvan lokalnih okvira
Europske i međunarodne studije — od EEA‑a do FAO‑a i EFSA‑e — godinama upozoravaju da veliki peradarski sustavi nose rizike: od povećanih emisija amonijaka i opterećenja vodotokova do degradacije tla i smanjenja bioraznolikosti. Upravo zato organizatori tvrde da ovo nije samo lokalno pitanje, nego tema koja se tiče šire zajednice i dugoročnog smjera razvoja domaće poljoprivrede.
U pozivu na prosvjed posebno ističu da bi, prema njihovom mišljenju, najveći teret snosila Sisačko‑moslavačka županija, gdje se nalazi dio planiranih lokacija. Tvrde da bi “kumulativni učinak projekata mogao dovesti do uništenja županije”, zbog čega žele otvoriti raspravu o razmjerima i posljedicama zahvata koji bi, kako navode, mogli promijeniti lice cijelih regija.
Prijatelji životinja, zajedno sa Zelenom akcijom i lokalnim inicijativama iz Siska i Sunje, najavili su prosvjed 21. veljače u 10 sati na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu.
