Lažne vijesti o zdravlju mogu imati ozbiljne posljedice, ne samo na pojedince nego i na društvo u cjelini. Od netočnih informacija o lijekovima za kronične bolesti, poput dijabetesa i hipertenzije, do neutemeljenih tvrdnji o alternativnim terapijama, dezinformacije se šire brže nego ikad.
Na Medicinskom fakultetu u Osijeku održan je okrugli stol i radionica za novinare pod nazivom “Kako se boriti protiv lažnih vijesti o zdravlju”, gdje je predstavljen Priručnik za medije s alatima za provjeru medicinskih informacija. Projekt Medicinski potvrđeno, jedan od prvih u Hrvatskoj posvećen fact-checkingu u zdravstvu, pokrenuo je portal medicinski-potvrdeno.com za provjeru točnosti medijskih objava.
Voditeljica projekta, prof. dr. sc. Ines Drenjančević, istaknula je koliko je važno boriti se protiv lažnih informacija koje mogu ugroziti zdravlje pojedinaca i populacije: “Medijski prostor preplavljen je netočnim i često malicioznim informacijama koje stvaraju nepovjerenje prema medicinskoj znanosti. Naš cilj je educirati medijske djelatnike, ali i građane i omogućiti im alate za provjeru informacija, kako bi se u javnosti objavljivali sadržaji korisni za zdravlje.”
Projekt, koji završava 31. kolovoza ove godine, omogući će građanima slanje medijskih članaka na analizu putem web stranice. Prema riječima konzultantice i koordinatorice projekta dr. sc. Nefretete Zekić Eberhard, ključnu ulogu u edukaciji o zdravlju imaju i sami pacijenti – konzumenti informacija koje mogu biti točne ili potpuno netočne.
Iz pandemije COVID-19 jasno je kako je intenzitet dezinformacija bio velik, a njihov utjecaj dugotrajan. Prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević naglašava da svaka lažna informacija, bilo slučajna ili namjerna, može ugroziti funkcioniranje društva i povjerenje u zdravstvene institucije.
