Prva konferencija ‘LOKation – Green Zone: Od prirode do brenda’ održana u organizaciji Centra za medijsku komunikaciju i kulturu PortOS otvorila je novo poglavlje u promišljanju lokalnog razvoja. Posebno je naglašeno pokretanje pilot projekta oznake LOK – lokalnog identiteta kroz održivost, kao novog alata za certificiranje proizvoda i usluga.
Inovativno događanje okupilo je stručnjake iz truizma, marketinga, zaštite prirode i poduzetništva, a s ciljem poticanja razvoja lokalnih brendova, temeljenih na održivosti, autentičnosti i povezivanju s prirodnim resursima. Prva konferencija ‘LOKation – Green Zone: Od prirode do brenda’ održana je u sklopu 14. međunarodnog simpozija ‘Kopački rit – jučer, danas, sutra 2025.’ na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti (FAZOS), pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske.
‘Konferencija je naglasila važnost brendiranja lokalnih proizvođača u zaštićenim područjima kao temelja održivog razvoja, ekonomske stabilnosti i prepoznatljivosti proizvoda. Fokus je na povezivanju prirodnog bogatstva Kopačkog rita s identitetom lokalnih proizvoda, jačanju svijesti o sinergiji između turizma, ekologije i lokalne proizvodnje te stvaranju modela suradnje između parkova prirode i malih proizvođača. Predstavljeni su i konkretni alati poput ekoloških oznaka i certifikacijskih modela koji lokalnim proizvođačima omogućuju dodatnu vidljivost i tržišnu konkurentnost’, istaknuli su iz Centra za medijsku komunikaciju i kulturu PortOs.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam, prof.dr.sc. Dragan Kovačević govoreći o ‘Globalnim trendovima u održivom turizmu i brendiranju destinacije’ istaknuo je kako treba ići u smjeru jačanja cjelogodišnjeg turizma jer on nema alternativu.
‘Hrvatska je u ovom trenutku najsezonalnija destinacija među svim konkurentima na Mediteranu, od Grčke, Italije, Turske, Francuske, Španjolske. Izrazita sezonalnost turizma upućuje na zaključak da trebamo više raditi i razvijati posebne oblike turizma: kulturni, sportski, lovni, cikloturizam, ruralni, agroturizam, ekoturizam, enogastronomski i slično, jer upravo posebni oblici turizma privlače nove turiste i značajno doprinose produženju turističke sezone’, kazao je Kovačević na prvoj konferenciji ‘LOKation – Green Zone: Od prirode do brenda’ u organizaciji Centra za medijsku komunikaciju i kulturu PortOS.
Otklon od masovnog turizma
Istaknuo je kako ‘nam puno stvari ide na ruku u jačanju kontinentalnog turizma’, poput otklona od masovnog turizma, autentičnost, iskustvo, očuvana priroda, održivost.
Slavija Jačan Obratov iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) odgovorila je na pitanje ‘Kako izgraditi snažan i autentičan brend prirodne destinacije’ naglasivši kako je to strateški proces te da lokalne priče čine temelj identiteta destinacije. Dijana Katica iz Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj govorila je o održivim turističkim gastronomijama i lokalnim lancima vrijednosti.
Kolika je uloga storytellinga u promociji destinacije kroz konkretni primjer ukazala je Varja Guttert iz Javne ustanove Park prirode Kopački rit, koja je istovremeno i najbolja turistička vodičica u RH.
‘Treba nam doživljaj. Priču možete ispričati na nekoliko načina, jer treba prodati priču, a ne proizvod. Storytelling odnosno pripovijedanje koristi se u zadnjih 10 godina, a ja svojim glasom pokrivam 23.000 hektara. Mi nismo klasični turistički vodiči, više smo edukatori, jer pripovijedamo u zaštićenom području’, kazala je vodičica Varja.
Karla Bilandžić Tanasić s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta Osijek govorila je o društvenim mrežama i digitalnom marketingu za održive destinacije.
Panel je otvoren ključnim pitanjem o tome što lokalnim inicijativama najčešće nedostaje da bi prerastale u održive regionalne projekte — je li to strateško planiranje, koordinacija među akterima ili možda nedostatak zajedničke vizije?
Na drugom panelu razmijenjena su iskustva o sinergiji između turizma, gastronomije i lokalne proizvodnje, a govorilo se o tome kako vinska i kulinarska ponuda mogu oblikovati održivi turizam. Istaknuto je kako su vinari, ugostitelji i parkovi prirode mogu strateški povezati, ali i kako marketing može postati alat za jačanje regionalnog identiteta. Predstavljeni su primjeri i dobre prakse iz Lonjskog polja, Ranča Ramarin, Međimurja i drugih regija, čime se htjela pokazati da održivost nije apstraktna ideja, već konkretna mogućnost koja se gradi kroz suradnju, kreativnost i povjerenje.
