Iza obećanja o imunitetu i vitalnosti stoji industrija vrijedna 95 milijuna eura, koja sve češće cilja emocije, a sve rjeđe stvarne potrebe tijela. Pogodila je i djecu: čak 41 % redovito uzima dodatke poput sirupa i multivitaminskih čokoladica, dok odrasli najčešće biraju vitamin D, magnezij, probiotike i kombinacije vitamina C i cinka
Zaboravite tanjur povrća i šetnju na svježem zraku – danas se zdravlje servira u kapsuli, s ambalažom koja obećava više nego što može ispuniti. Dodaci prehrani postali su novi fast food modernog društva: brzo dostupni, šareno upakirani i marketinški začinjeni do savršenstva. Gutamo ih ujutro, navečer, uz stres, protiv umora, za imunitet, za ljepotu… No iza tog wellness menija krije se industrija vrijedna gotovo 100 milijuna eura godišnje u Hrvatskoj.
Instagram, TikTok, Facebook – društvene mreže preplavljene su objavama “influencera” koji uz smiješak otkrivaju tajne zdravlja, vitkosti i dugovječnosti. No iza kulisa, industrija dodataka prehrani vrijedi milijarde dolara i sve se više oslanja na emocionalni marketing: “resetiraj hormone”, “ukloni kortizolski trbuh”, “ojačaj imunitet”.
Takvi slogani često zvuče kao dijagnoze – i rješenja – no riječ je o reguliranim tvrdnjama koje u EU-u ne smiju implicirati liječenje bolesti. Problem nastaje kada se američki proizvodi, koji se reguliraju blaže (kao hrana), nađu na europskom tržištu putem online trgovina, bez lokalne deklaracije ili registracije.
Prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), broj dodataka prehrani na domaćem tržištu porastao je za čak 30 % u posljednjih pet godina. Samo u 2024. godini, procijenjena vrijednost tržišta dodataka prehrani u Hrvatskoj iznosila je oko 95 milijuna eura, s tendencijom daljnjeg rasta. Ministarstvo zdravstva godišnje zaprimi više od tisuću zahtjeva za registraciju novih proizvoda, što dodatno potvrđuje ekspanziju ovog segmenta.
Vitamin D bez masnoće-beskoristan
Stručnjaci upozoravaju da dodaci prehrani nisu zamjena za uravnoteženu prehranu, već alat koji se koristi ciljano — kada postoji stvarna potreba.
“Vitamin D, primjerice, mora se uzimati uz obrok koji sadrži masnoće, inače se neće apsorbirati,” ističe dr. sc. Dražen Knežević iz Centra za sigurnost hrane HAPIH-a. S druge strane, sve češća kupovina putem interneta, osobito s neprovjerenih stranica, otvara prostor za rizike: od loše deklariranih proizvoda do onih koji sadrže zabranjene tvari.
Čokoladan oblik zdravlja za djecu
Zanimljivo je da se dodaci prehrani sve češće kupuju i za djecu — najčešće u obliku sirupa za imunitet i multivitaminskih čokoladica. Prema istraživanju HAPIH-a, čak 41 % djece u Hrvatskoj redovito uzima neki oblik suplementa, dok je kod odraslih najpopularniji vitamin D, magnezij, probiotici i kombinacije vitamina C i cinka.
Iako regulativa u Hrvatskoj i EU-u jasno propisuje da dodaci prehrani ne smiju imati tvrdnje koje impliciraju liječenje bolesti, granica između marketinga i znanosti često je zamagljena. Upravo zato, stručnjaci savjetuju oprez: čitajte deklaracije, kupujte u ljekarnama, a ne na društvenim mrežama — i ne zaboravite da zdravlje ne dolazi u kapsuli, već u svakodnevnim izborima.
