U vremenu kada klimatske promjene, suše i ekstremni vremenski uvjeti sve više prijete stabilnosti poljoprivredne proizvodnje, inovacije postaju ključ opstanka. Jedan od pionira takvog pristupa u Hrvatskoj je Ivan Brčić, osnivač brenda Alagrom, koji spaja agronomiju, tehnologiju i održivost u jedinstveni koncept digitalne poljoprivrede.
U razgovoru za Portos.hr, Brčić otkriva kako su dronovi, biološka sredstva i operativna preciznost postali temelj novog pristupa uzgoju. Govori o stvarnim izazovima na terenu, institucionalnim barijerama i prilici za širenje inovacija — ne samo kroz tehniku, već i kroz filozofiju proizvodnje
Kada ste se počeli baviti poljoprivredom i što vas je motiviralo?
Još u osnovnoj školi – čupajući metlice na sjemenskom kukuruzu i okopavajući šećernu repu. Obiteljska tradicija bavljenja poljoprivredom usađena je generacijama, i upravo me ona potaknula na studij agronomije. Moj ostanak u sektoru nije bio slučajan — bio je izbor koji sam donio iz uvjerenja da se znanjem i trudom može unaprijediti način na koji proizvodimo hranu.
Kako je nastala ideja za Alagrom?
Sve je krenulo od filozofije proizvodnje: alfa moderne poljoprivrede je proizvesti više i kvalitetnije, omega je optimizacija ulaganja i homogenizacija tla. Alagrom je kombinacija te dvojnosti — “al” je simbol početka (alfa), “agrom” dolazi od agronomije — znanosti koja je temelj mog pristupa. Brend je nastao kao odgovor na stvarne potrebe poljoprivrednika u uvjetima brze klimatske promjene i sve veće odgovornosti za tlo, okoliš i tržište.
Zašto dronovi u poljoprivredi?
Zato što omogućuju ono što se ranije smatralo nemogućim. U uvjetima kad se biljne bolesti nakon kiša šire munjevito, dron omogućuje pravovremeni tretman i analizu terena. Ali nije samo u pitanju brzina — radi se o preciznosti, sigurnosti i reakciji. Investicija u ovu tehnologiju nije bila impulzivna, već temeljena na činjenici da na hrvatskom tržištu postoje sredstva s insekticidnim i fungicidnim djelovanjem, koja su ujedno i biostimulatori dozvoljeni za tretmane iz zraka — izvan FIS sustava. Ta spoznaja potaknula me da započnem projekt uz podršku HBOR-a i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Koje su prednosti drona DJI Agras T50?
Prije svega — kapacitet. Ovaj dron u odnosu na druge nudi veći spremnik, stabilniju letjelicu i napredan sustav senzora. Pored toga, centrifugalne mlaznice omogućuju atomizaciju — preciznu raspodjelu sredstava bez gubitka na učinkovitosti. Uz to, ugrađeni radarski sustavi i sigurnosni protokoli čine svaku operaciju sigurnom i kontroliranom.
Kako izgleda jedan radni dan s dronom?
Samo letenje je tek 20% posla. Ostalih 80% čini priprema: dolazak na ARKOD parcelu, multispektralno snimanje, analiza prepreka, pregled pristupa parceli, detekcija vodotoka, agronomske sugestije… Sve to zahtijeva preciznost i iskustvo. Samo izvođenje operacije s dronom obavlja se isključivo po Operativnom priručniku za posebnu kategoriju koji je odobren od strane Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo — njihov tim zaslužuje posebno priznanje za stručnost i suradnju.
Kako reagirate nakon obilnih kiša, kad biljne bolesti prijete usjevima?
Reakcija je sve. Odmah izlazimo na teren, multispektralno snimamo usjeve, izrađujemo agronomski nalaz i po potrebi primjenjujemo biološke i funkcionalne tretmane. Nema odgađanja — jer vrijeme je presudno. Na taj način ne samo da štitimo urod, nego i tlo od prekomjerne primjene zaštitnih sredstava.
Koje preparate koristite i zašto baš njih?
Najčešće koristim biološka sredstva i biostimulatore — prilagođena konkretnoj kulturi i stanju tla. Njihova primjena iz zraka moguća je upravo zato što nisu u FIS sustavu, a pritom donose dodatnu otpornost biljkama i regeneraciju tla. Uvijek nastojim birati proizvode koji imaju dvostruku funkciju — zaštita i poticanje razvoja.
Što je s pokrovnim usjevima iz zraka?
To je strategija koja se pokazala punim pogotkom. Dron omogućuje sjetvu i u trenutku kada mehanizacija ne može ući na teren. Posebno u postrnim sjetvama, gdje su uvjeti često teški. Ova praksa se savršeno uklopila u poticaje iz EU fondova, a s agronomskog aspekta ima višestruke koristi: poboljšanje strukture tla, zadržavanje vlage i smanjenje erozije.
Kako ste povezali inovacije s pravilnicima?
Ministarstvo je prepoznalo sjetvu dronom kao prihvatljivu praksu — i to je bila točka preokreta. Reakcija na promjene u pravilnicima, prilagodba i konkretna provedba na terenu promijenila je pristup proizvodnji. Nekad je bilo nezamislivo sijati bez mehanizacije, danas je to realnost koja mijenja pravila igre.
Koje softverske alate koristite?
Pix4D za mapiranje i analizu vegetacije, CROPOS za precizno pozicioniranje, Starlink za internet na terenu, i razne DJI alate za upravljanje letovima. Svaki alat ima svoju svrhu u procesu — od planiranja do analize i izvođenja.
Poruka mladim poljoprivrednicima?
Put koji na oko djeluje duže i trnovitije — često je onaj koji vodi do stvarnih i održivih rezultata. Proizvodnja hrane nije hitra djelatnost; traži strpljenje, higijenu procesa, jasnoću cilja i vjeru u ono što radite. Bez toga nema napretka, zaključuje Ivan Brčić, koji je svojim radom kroz Alagrom jasno pokazao kako moderna poljoprivreda zahtijeva viziju, tehnologiju i hrabrost za reakciju.
