Pretilost je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova u Hrvatskoj, gdje čak 65 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu. Neslavno prvo mjesto po debljini dijelimo s Maltom, dok Češka i Mađarska slijede s 60 posto stanovnika koji su također prekomjerno teški, pokazuju posljednji podaci Eurostata.
Zabrinjavajuće su i statistike Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2022. godine, prema kojima Hrvatska zauzima peto mjesto u europskoj regiji SZO-a po broju djece s prekomjernom težinom i pretilošću – čak 35 posto djece bori se s ovim problemom.
Zašto se debljamo?
Prema riječima izv. prof. dr. sc. Aleksandra Kibela, kardiologa iz Internacionalnog Medicinskog Centra Priora, evolucijska pozadina čovjeka igra veliku ulogu.
“Čovjek je evoluirao u oskudici, naviknut na povremenu glad. No, kako smo počeli uzgajati hranu, došlo je do obilja kalorijskog unosa, a naš organizam, prilagođen na oskudicu, sklon je skladištenju viška kalorija”, objašnjava dr. Kibel. Međutim, genetika nije jedini faktor – prehrambene navike, ekonomske prilike i psihološki aspekti također igraju ključnu ulogu.
Povijesno gledano, pretilost nije uvijek bila toliko prisutna. Fotografije građana između dva svjetska rata rijetko prikazuju osobe s viškom kilograma. “U siromašnijim zemljama često su dostupnije procesuirane i visokokalorične namirnice, dok su zdravije opcije skuplje. Kultura prehrane se promijenila u posljednjim desetljećima, a dostupnost brze hrane pridonijela je porastu pretilosti”, ističe dr. Kibel.
Poseban problem – pretilost kod djece
Sve veći broj djece u Hrvatskoj bori se s prekomjernom težinom, što može imati dugoročne posljedice na zdravlje. Pretilost u ranom životnom razdoblju povezana je s povećanjem broja masnih stanica u tijelu, što kasnije otežava regulaciju tjelesne mase. Uz genetske faktore, na ovaj problem utječu prehrambene navike, dostupnost visokokalorične hrane i razina edukacije roditelja o zdravoj prehrani. Stručnjaci naglašavaju da je rano prepoznavanje i prevencija ključni koraci u borbi protiv pretilosti kod djece.
Pretilost nije samo estetski problem – ona donosi ozbiljne zdravstvene rizike. “Povezana je sa šećernom bolešću, aterosklerotskom kardiovaskularnom bolešću, koronarnom bolešću srca, cerebrovaskularnim bolestima, cirozom jetre, gastroezofagealnim refluksom i problemima s lokomotornim sustavom“, navodi dr. Kibel. Ističe kako je dokazano da značajan gubitak tjelesne mase smanjuje rizik od ovih bolesti.
Tri učinkovita registrirana lijeka
Dobra vijest je da se pretilost uspješno liječi u Internacionalnom Medicinskom Centru Priora. “Napokon imamo učinkovite lijekove koji ne samo da pomažu kod gubitka težine, već poboljšavaju kardiovaskularne ishode. Neki od njih već su dio međunarodnih kardioloških smjernica”, kaže dr. Kibel, dodajući da se u Hrvatskoj koriste tri registrirana lijeka, primjenjiva putem potkožnih injekcija.
Idealno bi bilo dugoročno koristiti ove lijekove, no cijena je značajan faktor u dostupnosti. “Individualno dogovaramo s pacijentima o trajanju terapije, ovisno o njihovim ciljevima i financijskim mogućnostima”, kaže dr. Kibel.
Stručnjaci upozoravaju da je pretilost kompleksan problem koji zahtijeva sustavan pristup – od edukacije, poboljšanja prehrambenih navika, do dostupnosti moderne terapije koja pomaže u regulaciji tjelesne mase. S ciljem podizanja svijesti o prevenciji, dijagnozi i liječenju pretilosti Hrvatski sabor je 2017. proglasio Hrvatski dan osviještenosti o debljini, koji se svake godine obilježava 16. ožujka.
