Kao jedan od izazova istaknuta je i generalno potreba educije ugostiteljskih radnika o kvaliteti vina te prezentaciji tih vina gostima, posebice mladima koji bi voljeli znati kako upariti vino primjerice s nekom brzom hranom, čipsom i drugim bliskim im namirnicama.
Drugo izdanje Graševina Masterclassa održano u listopadu 2024. godine, u organizaciji vinara Graševine Croatice, započelo je prvoga dana bogatim programom u vinogorjima Kutjeva, a nastavljeno je slijedeća dva dana u vinogorju Erduta i Iloka.
Eno-gastronomske radionice održane u sklopu Masterclassa bile su ujedno prigoda za stručno kušanje selekcije vina i razgovore s ključnim dionicima hrvatske vinske scene. U vinogradima Krauthaker u Kutjevu sudionici su kušali vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja, a zatim se s program pod vodstvom sommeliera Darka Lugarića, nastavio u vinarijama Galić i Sontacchi. Dok su se na radionicama u Kutjevu sudionici bavili temama “Dosljednost i izvornost vina i vinarija Graševine Croatice” te „Terroir 2.0 vinogorja Slavonije i hrvatskog Podunavlja, na panelima prigodnog GO vinskog foruma u Osijeku otvorene su teme aktualnog stanja vinskog sektora u Hrvatskoj i mogućnostima prilagodbe novim tržišnim trendovima.
U kratkom uvodnom obraćanju Krunoslav Karalić, v. d. ravnatelja HAPIH-a, još je jednom naglasio kako je graševina naša gospodarski najznačajnija sorta koja u proizvodnji čini 25 posto površina i gotovo 45 posto proizvedenog vina.
„Od ove sorte vinari proizvode široku lepezu mirnih vina te pjenušava vina. S obzirom na količine i kvalitetu, pri čemu je 80 posto vina u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih vina, graševina kao sorta ima daleko najveći izvozni potencijal te može biti lokomotiva i za ostala hrvatska vina. Stoga graševina svakako zaslužuje posebnu pozornost i ovakvu konferenciju na kojoj se raspravlja o aktualnim izazovima u proizvodnji i mogućnostima marketinške prezentacije te novim načinima komunikacije prema potrošačima osobito mladim pripadnicima Z generacije“, rekao je Karalić.
Oslikavajući ovogodišnju vegetacijsku sezonu istaknuo je kako su, obzirom na vremenske uvjete u ljetnim mjesecima, s vrlo visokim temperaturama, sve faze razvoja i dozrijevanja grožđa uranile u odnosu na višegodišnji prosjek, zbog čega je i berba započela ranije. Isto tako, utjecale su i na smanjenje randmana vina u svim vinogradarskom regijama za otprilike 20 posto.
Vino nastaje u vinogradu!
I iskusni i dugogodišnji vinogradari ne pamte ovako ranu berbu koja je primarno uzrokovana ovogodišnjom sušom, što je uz nekoliko olujnih vremenskih nepogoda, za posljedicu imalo značajno smanjenje uroda, no unatoč tome vinari vjeruju da dobro procijenili početak berbe s izbalansiranim omjerom kiselina i šećera te će postići dobru kvalitetu laganih i svježih vina. No godina je pokazala kako je krajnji čas za planiranje uvođenja navodnjavanja u nasade.
Darko Preiner, sveučilišni profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Mladen Papak, vlasnik Vinarije Papak, Jurica Belle, operativni direktor za prodaju u Belju, Vjekoslav Stojišić, voditelj prodaje u ENOZOIK-u, te Ivan Prša, voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a, raspravljali su o izazovima i prilikama vinske industrije u Hrvatskoj. Na ovom je panelu koju je moderirao Mislav Matišić iz Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, istaknuta je zahtjevnost i složenost proizvodnje, kompleksnost uzgoja vinove loze kao i proizvodnje vina i u tom kontekstu značaj edukacije i znanja proizvođača te uključenost struke kao one koja će iznaći moguća rješenja za izazove s kojima se vinogradari i vinari svakodnevno suočavaju.
Na pitanje educiranosti i znanja svakako je nadovezuje i sveprisutni problem nedostatka kvalificirane radne snage obučene za specifične poslove ponajprije u vinogradarstvu, pa je prema riječima istaknutog iločkog vinara Papak preporučujući koncept obiteljske vinarije.
„Obiteljski je koncept poprilično dobar ali ipak ne možemo sve sami. Ja sam i vlasni i enolog i tehnolog i komercijalist i vozač, a onda se ne mogu baviti osnovnim poslom, a pravi enolozi znaju da vino raste u vinogradima, jer će kvaliteta grožđa odrediti kvalitetu vina“, zaključio je Papak.
„Ne smije se dozvoliti da se vina promatraju primarno kroz prizmu tehnologije već se proizvodnja kvalitetnih vina treba bazirati na kvaliteti sorte. Ne bi se trebalo događati da nam je boca ili etiketa skuplja od grožđa koje smo koristili“, rekao je prof.dr.sc. Preiner i dodao da je u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama ,promjena sorte svakako jedna od opcija ali nije jednostavna. Znanost bi htjela sortom riješiti probleme ali ju ne možemo u potpunosti mijenjati jer tako gubimo i tipična prepoznatljiva autohtona vina. Jedan od smjerova selekcije je odabir prirodnih mutacija osobina koje tražimo, kao primjerice otpornost na stres, ali je ova selekcija vrlo ograničena.
Kada je riječ o tržištu, Belle je istaknuo kako treba pomno pratiti trendove ali istovremeno i stvarati trendove. Osluškujući tržište u želji da ponude nešto novo, Belje je kreiralo novu liniju proizvoda Cuvee, namijenjena mlađim generacijama, koje je vrlo dobro primljeno.
Upravo je stoga posebno zanimljivom, u drugom dijelu panela, bila tema „Mijenjaju li milenijalci i generacija Z vinsko tržište“ Pod moderiranjem Hrvoja Periše iz Udruge Graševina Croatica, u traženju odgovora na to pitanje sudjelovali su Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice OBŽ-a, Katarina Horvat, brend, event i marketing menadžerica EDukOS gimnazije i vlasnica HORKA komunikacija, Saša Špiranec, vinski stručnjak, Ana Radišić, voditeljica podcasta “U oblacima s Anom Radišić” i Suzana Emes, influencerica.
Panelisti su istaknuli kako su mlade generacije puno otvorenije u komunikaciji i žele izraziti svoje mišljenje, vole učiti po modelu, i svakako vole čuti priču. Vole čuti o tradiciji, tko radi u tom vinogradu, vole vidjeti kako se preša, tko je taj vlasnik, ali to im sve treba biti ispričano preko društvenih mreža i na „njihovom jeziku.“ Potrebno je prilagođavanje komunikacije vinara generaciji Z, s naglaskom na autentičnost. Primijećeno je kako mladi propitkuju i iskazuju interes najviše za lagana vina.
Kao jedan od izazova istaknuta je i generalno potreba educije ugostiteljskih radnika o kvaliteti vina te prezentaciji tih vina gostima, posebice mladima koji bi voljeli znati kako upariti vino s primjerice nekom brzom hranom, čipsom i drugim bliskim im namirnicama.
Poseban interes izazvala je Grand MasterClass radionica odabranih graševina koju je vodio Saša Špiranec u Starom podrumu Iločkih podruma.
„Ambiciozno smo pristupili organizaciji događanja, htjeli smo kroz tri dana prikazati sve stilistike Graševine iz Hrvatske, ali i šire. Također, želja je bila dati uvid u različit cjenovni rang Graševine te koliko je ona vrijedna pažnje, dodatnog brendiranja i njegovanja u znanstvenom i stručnom smislu jer potencijali za gospodarstvo i turizam koje nam ova sorta pruža su iznimno značajni, a uvjeren sam da će u budućnosti dobivati na značaju sve više i više“ zaključio je Renato Krčmar, predsjednik Graševine Croatice
„Nakon vrlo uspješne prve godine odlučili smo nastaviti s ovom odličnom praksom i pokazati novu destinaciju. Graševina, kao jedna od najznačajnijih sorti srednje Europe te najzastupljenija Hrvatska sorta zaslužuje događanja ovakvog tipa,“ zaključio je Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatice,
