U video obraćanju glumac upozorava: “Ostat će nam zagađenje, smrad i uništena priroda”, a oko 130 udruga traži zaustavljanje projekta.
Rasprave o planiranoj izgradnji čak 18 megafarmi pilića i klaonica u Sisačko‑moslavačkoj županiji posljednjih su dana eskalirale u jedno od najzvučnijih ekoloških i društvenih pitanja u zemlji. Nakon jučerašnjeg Okruglog stola u Sisku, na kojem su izneseni podaci o nepravilnostima i mogućim posljedicama projekta, više od 130 udruga i brojne građanske inicijative pozvale su državne institucije da takvim investicijama jasno kažu – ne.
U raspravu se uključio i glumac Goran Višnjić, dugogodišnji zagovornik zaštite životinja i okoliša, koji je u videoporuci upozorio da bi županija mogla postati žarište dugotrajne ekološke krize. Prema njegovim riječima, sličan projekt istog investitora u ukrajinskoj regiji Vinnytsia doveo je do presušivanja bunara, zagađenja vode i nesnosnih mirisa, a lokalno stanovništvo godinama se bori s posljedicama.
„Kažu da je to investicija, ali žitarice bi se uvozile, meso izvozilo, radna snaga bila bi većinom strana. Nama će ostati zagađenje, smrad, uništena priroda i gašenje oko 250 domaćih gospodarstava”, poručio je Višnjić, pozvavši građane na prosvjed 21. veljače 2026. u Zagrebu.
Prosvjed organiziraju Zelena akcija, Prijatelji životinja te inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani” i „Sunjani ne žele biti smuljani”, a podršku su dali i glazbenik Darko Rundek te redateljica Sanda Hržić. Razina mobilizacije civilnog sektora, ističu organizatori, pokazuje da se problem ne doživljava kao lokalni, nego kao nacionalni.
Dvadeset projekata – jedan megakompleks
Prema navodima udruga, dva inozemna investitora prijavila su ukupno 20 odvojenih projekata, iako se radi o funkcionalno povezanoj cjelini. Time se, tvrde, izbjegava procjena kumulativnog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi. Kapaciteti su, upozoravaju, daleko iznad onoga što područje može podnijeti: godišnje bi se klalo oko 270 milijuna pilića, uzgoj bi bio četiri puta veći od sadašnje ukupne hrvatske proizvodnje, a projekt uključuje i tvornice stočne hrane, valionicu te bioplinsko postrojenje.
„Takva koncentracija industrije znači golem pritisak na zrak, tlo, vodne resurse i infrastrukturu. Otpadne vode, gnoj, antibiotici i drugi štetni spojevi završavali bi u okolišu u kojem ljudi žive i rade”, poručuju Prijatelji životinja, dodajući da projekt nije u skladu s poljoprivrednom ni niskougljičnom strategijom Hrvatske.
Prosvjed i daljnji koraci
Organizatori najavljuju radionicu izrade transparenata 18. veljače u Zagrebu te pozivaju građane da potpišu peticiju i pridruže se prosvjedu. Ističu da je jedino rješenje jasna odluka državnih institucija da odbiju ovakve projekte, za koje, tvrde, da nemaju presedana u Europskoj uniji.
