Unatoč padu broja ilegalnih ulazaka u Europsku uniju za 20% u prvoj polovici 2025. godine, migracije ostaju goruća tema. Frontex bilježi 75.900 ilegalnih migranata, dok broj tražitelja azila premašuje milijun. Europa je podijeljena između potrebe za zaštitom granica i demografske nužnosti uključivanja migranata.
Sukobi u Torre Pachecu, Nimesu i Malmöu pokazuju kako dezinformacije na društvenim mrežama mogu potaknuti nasilje. Stručnjaci upozoravaju da se broj takvih incidenata može povećati zbog političke retorike i online manipulacija. Prema European Policy Centre dezinformatori ciljaju na teme koje izazivaju strah i podjele: zdravlje, sigurnost, identitet. Migracije se prikazuju kao prijetnja — „invazija“, „islamizacija“, „ugrožavanje žena“, a takvi narativi posebno se šire uoči izbora.
Hrvatska na prvoj crti europske krize
Iako Hrvatska zasad nije pogođena nasilnim sukobima poput onih u zapadnoj Europi, broj ilegalnih prelazaka njezine granice naglo raste, što izaziva zabrinutost i dodatni pritisak na sigurnosne službe. Prema izvješću Vlade RH, Hrvatska je u prvih deset mjeseci 2023. evidentirala 62.452 postupanja vezano za nezakonite prelaske granice, što je porast od 73,2% u odnosu na prethodnu godinu. Najzastupljeniji su migranti iz Afganistana, Turske, Maroka i Pakistana.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je da će Hrvatska biti spremna za provedbu novog EU pakta o migracijama i azilu, naglašavajući važnost zaštite vanjskih granica:
“Hrvatska će ispuniti sve obveze, a ključna je zaštita vanjske granice. Ne možemo dopustiti da krijumčari odlučuju tko ulazi u EU.”
Božinović je također upozorio na zloupotrebu bezviznog režima, ističući da 40% ilegalnih ulazaka otpada na građane Rusije, Kine i Turske, koji dolaze preko Srbije i BiH.
Između opreza i solidarnosti
Prema istraživanju Hrvatskog pravnog centra, 48,5% građana smatra da je imigracija iz trećih zemalja loša, dok 28% smatra da je dobra. Većina građana podržava pružanje psihološke pomoći i obrazovanja izbjeglicama, ali je manje sklona dodjeli stambenih sredstava.
Dragan Bagić, sociolog s Filozofskog fakulteta, ističe da su stavovi građana umjereni, ali podložni politizaciji:
“Gotovo 60% stanovnika Hrvatske bi dopustilo useljenicima različite etničke pripadnosti da se dosele. No, politizacija migracija može brzo promijeniti te stavove.”
Hrvatska između Schengena i humanosti
Ulaskom u Schengen, Hrvatska je preuzela dodatnu odgovornost. Iako većina migranata ne ostaje u zemlji, već pokušava nastaviti prema zapadu, Hrvatska mora balansirati između sigurnosnih mjera i demografskih potreba.
UN upozorava kako Europa, uključujući Hrvatsku, treba migrante zbog starenja stanovništva. No, politički diskurs često ignorira tu realnost.
