Pet godina nakon usvajanja strategije, Hrvatska još nema konkretne mjere, sustav praćenja ni uključene građane. Bruxelles šalje opomene, a ljeto već ubire danak
Dok se Europa prži pod jednim od najranijih i najintenzivnijih toplinskih valova u posljednjem desetljeću, Hrvatska se našla među najugroženijim zemljama. Temperature koje se penju do gotovo 40°C, crvena upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda i sve češći požari postaju nova ljetna svakodnevica. No, ovo nije samo još jedno vruće ljeto – ovo je lice klimatske krize koja više nije apstraktna, već konkretna i opasna.
U Španjolskoj, Italiji i Grčkoj temperature prelaze 45°C, a broj žrtava raste. Hrvatska, iako manja, suočava se s istim izazovima: pregrijanim gradovima, opterećenim zdravstvenim sustavom i sve češćim ekstremnim vremenskim pojavama. Klimatolozi upozoravaju da je more toplije nego ikad, a sezona požara počela je ranije nego što je uobičajeno.
Prema riječima klimatologa Mirka Orlića, Hrvatska je već sada suočena s temperaturama mora koje su tipične za kolovoz – 25°C već krajem lipnja, što je znak da se klimatski obrasci ubrzano mijenjaju. “Imamo temperature koje su nekad bile vrhunac ljeta, a sada ih bilježimo već u svibnju i lipnju. To je savršena podloga za požare,” upozorava Orlić.
Nažalost, upozorenja više nisu samo teorijska – ona se pretaču u brojke i crne statistike. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ovogodišnji toplinski val mogao bi izazvati više od 4.500 dodatnih smrti u Europi, s Hrvatskom među najugroženijima. Studija objavljena u The Lancet Planetary Health pokazuje da Hrvatska bilježi 27 preuranjenih smrti na 100.000 stanovnika godišnje zbog vrućina.
Lani čak 40 tropskih noći
Miljenko Sedlar, voditelj Odjela klime u Regionalnoj energetsko-klimatskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), ističe da su klimatske promjene već duboko ukorijenjene u svakodnevni život:
“Prošle godine u Zagrebu smo imali 40 ‘tropskih noći’ – grad se nije mogao ohladiti. To su direktne posljedice klimatskih promjena”.
Sedlar upozorava da čak i kad bismo danas potpuno prestali s emisijama stakleničkih plinova, učinci bi se nastavili još desetljećima zbog količine ugljika već pohranjene u oceanima i atmosferi.
Ambiciozna na papiru, spora u praksi
Iako je Hrvatska još 2020. usvojila Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, njezina provedba ostaje više deklarativna nego stvarna. Državni ured za reviziju u svom izvješću iz veljače 2025. upozorava da se prilagodba provodi “djelomično učinkovito”, a iza te birokratske formulacije krije se ozbiljan institucionalni zastoj.
Akcijski plan koji je trebao konkretizirati mjere nikada nije donesen, a koordinacija između nacionalne, regionalne i lokalne razine gotovo da i ne postoji. Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju, osnovano još 2018., sastalo se samo jednom – i to prije šest godina. Revizija upozorava i na izostanak uključivanja najranjivijih – starijih osoba, djece i osoba s invaliditetom – iako su upravo oni najizloženiji posljedicama ekstremnih vremenskih uvjeta.
Posebno zabrinjava podatak da sustav za praćenje učinaka mjera uopće nije uspostavljen, što znači da se ne zna što se i da li se išta postiže.
“Prilagodba toplijem svijetu je za Hrvatsku iznimno bitno pitanje, jer spada među tri europske zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod”, ističe Klimatski portal
“Kako se ističe u izvješću državne revizije, Južna Europe, gdje pripada i Hrvatska, posebno je ugrožena zbog sve većeg utjecaja vrućine i suše na poljoprivrednu proizvodnju, što povećava i učestalost požara. Dodatnu ugrozu obalnim gradovima i poljoprivrednim proizvodima predstavljaju poplave, prodiranje slane vode i erozija tla.”, dodaju s portala. https://klimatski.hr/2025/04/04/drzavna-revizija-klimatske-promjene-propusti/
Zajednička kriza, različiti odgovori
U Italiji i Španjolskoj već su zabilježeni smrtni slučajevi i masovni požari, dok se u Francuskoj vodi politička debata o “klimatizaciji kao ljudskom pravu”. Na Balkanu, uključujući Srbiju, Crnu Goru i BiH, temperature dostižu do 42°C, a meteorolozi najavljuju četiri toplotna vala ovog ljeta.
Klimatske promjene više nisu nešto što će se dogoditi – one se događaju sada.
Hrvatska i regija moraju hitno preći s planova na konkretne mjere: od ozelenjavanja gradova, preko prilagodbe infrastrukture, do edukacije građana.
“Ako se ne prilagodimo, naš će život postati vrlo težak” – poruka je koja više ne smije ostati ignorirana.
