Novi trendovi pijenja među mladima otkrivaju sve opasnije navike i sve raniji početak.
Gotovo 90 posto hrvatskih učenika barem je jednom probalo alkohol, a mnogi s konzumacijom počinju već u dobi od 13 godina, upozoreno je na okruglom stolu održanom povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma. Pomoćnik ravnatelja za ovisnosti u HZJZ‑u Željko Petković istaknuo je da je konzumacija alkohola jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Europi, povezana s gotovo svakom jedanaestom smrću.
Smrtnost uzrokovana alkoholom u europskoj regiji gotovo je tri puta viša nego na globalnoj razini, a svakoga dana od posljedica alkohola umre više od dvije tisuće ljudi. “Alkohol uzrokuje niz pogubnih posljedica — od preranog umirovljenja i nesposobnosti za rad do smrtnih slučajeva na samom radnom mjestu”, upozorio je Petković.
Prema podacima HZJZ‑a, u posljednjih mjesec dana alkohol je konzumiralo 65 posto odraslih te gotovo 70 posto mlađih odraslih, pri čemu je najviša prevalencija u dobnoj skupini od 25 do 34 godine. Iako je prosječna potrošnja po odrasloj osobi pala na 7,6 litara — što je smanjenje od 30 posto u odnosu na prethodno desetljeće — stručnjaci upozoravaju da su noviji obrasci pijenja znatno rizičniji.
Međunarodno istraživanje ESPAD iz 2024. pokazuje da je alkohol barem jednom u životu konzumiralo oko 90 posto učenika, dok ih je 56 posto pilo u posljednjih 30 dana. Posebno zabrinjava podatak da je 42 posto 16‑godišnjaka prakticiralo ekscesivno pijenje u jednoj prigodi, što je znatno iznad europskog prosjeka od 30 posto. Kao najčešće motive mladi navode osobno zadovoljstvo i osjećaj ugode.
Voditeljica Službe za ovisnosti HZJZ‑a Sanja Mikulić naglasila je važnost provedbe Akcijskog plana do 2026., koji se temelji na Nacionalnoj strategiji do 2030. Najavila je nove protokole suradnje zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa kako bi se osigurao kontinuitet liječenja i spriječilo “ispadanje” pacijenata iz sustava. Poseban naglasak stavlja se na jačanje uloge liječnika obiteljske medicine u ranoj intervenciji te ponovno povezivanje izvanbolničkih službi s klubovima liječenih alkoholičara.
Planirane mjere uključuju strožu regulaciju tržišta prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije — od povećanja trošarina i ograničavanja oglašavanja do smanjenja fizičke dostupnosti alkohola. Najavljene su i smjernice za sigurnija noćna okruženja na festivalima, uz pojačani nadzor Državnog inspektorata nad provedbom zakona o zabrani prodaje alkohola maloljetnicima.
