Stručnjaci upozoravaju da bi rast AI infrastrukture mogao nadmašiti kapacitete energetskih mreža i ubrzati potrebu za novim okolišnim standardima.
New York je uveo moratorij na izgradnju novih podatkovnih centara, potez koji je na prvi pogled administrativan, ali stručnjaci upozoravaju da nosi duboke energetske i okolišne implikacije. Državna mreža već je pod pritiskom, a rast AI infrastrukture prijeti nadmašiti njezine kapacitete i povećati troškove za lokalne zajednice.
Zbog toga se moratorij ne promatra kao pauza, nego kao nužan predah u trenutku kada digitalna ekonomija troši energiju brže nego što se sustav može prilagoditi.
Profesor Fengqi You, vodeći stručnjak za energetske sustave sa Sveučilišta Cornell, upozorava da veliki AI podatkovni centri “mogu prebaciti troškove na mrežu, lokalnu infrastrukturu, potrošače i zajednice ako se ne planiraju pažljivo”.
Njegova analiza pokazuje razmjere problema: brzi rast AI servera u SAD‑u do 2030. mogao bi dodati 24–44 milijuna tona CO₂ godišnje i potrošiti 731–1.125 milijuna kubika vode, što je ekvivalent godišnjoj potrošnji milijuna kućanstava, navodi Cornell Chronicle pozivajući se na studiju objavljenu u Nature Sustainability.
Stručnjaci ističu da je ključni izazov nepredvidljivost potrošnje energije. Za razliku od klasičnih podatkovnih centara koji troše struju relativno stabilno, AI treninzi stvaraju ekstremne skokove koji traju danima ili tjednima. Takvi valovi opterećenja otežavaju planiranje i mogu dovesti do povećanja cijena električne energije za stanovnike koji od AI infrastrukture nemaju izravnu korist.
Regulatori upozoravaju i na pritisak na mrežu: u interkonekcijskom redu NYISO‑a već je više od 12 gigavata zahtjeva za priključenje podatkovnih centara — znatno više nego što mreža može apsorbirati bez velikih ulaganja. Zato je moratorij zamišljen kao vrijeme za izradu sveobuhvatnog energetskog i okolišnog okvira koji će definirati tko plaća nadogradnju mreže, kako se procjenjuje potrošnja vode i koje standarde hlađenja moraju zadovoljiti novi projekti.
Globalni kontekst dodatno pojačava važnost odluke. Irska i Nizozemska već su ograničile rast podatkovnih centara, a Singapur je uveo stroge kriterije energetske učinkovitosti.
No situacija u New Yorku je specifična: mreža je opterećena, klimatski ciljevi ambiciozni, a AI potražnja raste brže nego što se sustav može prilagoditi.
Moratorij tako postaje nužan predah — ne da bi se zaustavio tehnološki razvoj, nego da bi se spriječilo da digitalna infrastruktura postane teret koji nadmašuje kapacitete mreže, povećava emisije i ugrožava lokalne zajednice.
Stručnjaci se slažu da pauza sama po sebi nije rješenje, ali može biti ključni trenutak za postavljanje standarda koji će odrediti kako će izgledati održiva AI infrastruktura u sljedećem desetljeću.
