Unatoč godinama ulaganja i potpora, hrvatska poljoprivreda ne ostvaruje očekivane rezultate. Proizvodnja stagnira, produktivnost zaostaje, a pitanja tko će proizvoditi hranu u budućnosti i kako povećati samodostatnost ostaju bez jasnih odgovora.
Na konferenciji „Tko nas hrani – Ciljevi strategije ‘Više od farme’ do 2030. – realnost ili iluzija”, održanoj 7. listopada u Čepinu, predstavnici institucija, poljoprivrednika i prehrambene industrije upozorili su na potrebu konkretnih promjena.
Hrvatska poljoprivreda zaostaje za ciljevima do 2030.
Konzultantica Zvjezdana Blažić istaknula je da je rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje usporio na svega 0,5 posto, dok Hrvatska i dalje zaostaje u produktivnosti. Ciljevi do 2030. uključuju povećanje vrijednosti proizvodnje na četiri milijarde eura, rast stočarske proizvodnje i veću produktivnost, no dosadašnji trendovi ne ulijevaju optimizam.
Dragan Kovačević iz Hrvatske gospodarske komore upozorio je da nominalni rast vrijednosti proizvodnje ne odražava nužno i veće količine. Prema njegovim riječima, fizički obujam poljoprivredne proizvodnje od 2015. do 2025. porastao je tek 0,65 posto.
„Ne trebaju nam pomaci, nego ozbiljni radikalni preokreti”, poručio je Kovačević, naglašavajući da veća ulaganja neće donijeti rezultate bez jačanja konkurentnosti.
Poljoprivredne potpore nisu povećale domaću proizvodnju
Koliko je važno mjeriti stvarne učinke potpora, pokazao je i primjer krumpira. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić upozorio je da Hrvatska proizvodi 32 posto manje krumpira nego 2013., unatoč milijardama eura uloženima u izravna plaćanja. Time je otvorio pitanje dovode li potpore do stvarnog povećanja domaće proizvodnje.
Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić istaknula je da se uspješnost poljoprivredne politike mora potvrditi na tržištu, dok je čelnik Žita Marko Pipunić upozorio na nedostatak radne snage u stočarstvu.
“Mlade je teško privući u djelatnost koja zahtijeva brigu o životinjama 24 sata dnevno, svih 365 dana u godini”, istaknuo je.
Poljoprivredno zemljište i europska sredstva u fokusu
Važno pitanje ostaje i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Državni tajnik Tugomir Majdak najavio je izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s ciljem boljeg povezivanja potpora sa stvarnom proizvodnjom, aktiviranja zemljišta i poticanja stočarstva te proizvodnje voća i povrća. Završetak postupka izmjena najavljen je do sredine 2027. godine.
Sudionici su upozorili i na buduće financiranje poljoprivrede iz europskih sredstava te potrebu većeg uključivanja mladih poljoprivrednika. Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak istaknula je da će Hrvatskoj u novoj financijskoj omotnici biti zajamčeno najmanje 3,7 milijardi eura, ali i upozorila da će se poljoprivreda morati natjecati s drugim nacionalnim prioritetima.
Tko će proizvoditi hranu za Hrvatsku u budućnosti?
Predsjednik Uprave ORKA Grupe Denis Matijević ukazao je na raskorak između deklarativne podrške domaćoj hrani i stvarnih potrošačkih navika. Smatra da domaće proizvode treba jasnije označavati i sustavnije promovirati jer kupnja hrvatskih proizvoda podupire cijeli domaći gospodarski lanac.
Unatoč brojnim strategijama, potporama i najavljenim promjenama, ključno pitanje konferencije ostalo je bez jasnog odgovora: tko će proizvoditi hranu za Hrvatsku u budućnosti? Sudionici su poručili da su za to potrebni učinkovitija poljoprivredna politika, konkurentnija proizvodnja, dostupnije zemljište i uvjeti koji će mladima omogućiti da ostanu u sektoru.
Foto: portos.hr
