Dok se rutinski zadaci automatiziraju, hrvatske tvrtke otvaraju nova mjesta za poslove koji traže prosudbu, kreativnost i rad s naprednim AI alatima, a radnici ulaze u razdoblje brže prilagodbe i rasta plaća.
Umjetna inteligencija u Hrvatskoj sve snažnije mijenja način rada u uredima, bankama, marketingu i industriji. Umjesto masovnih otpuštanja, donosi promjenu zadataka i otvara nova zanimanja, dok rutinski poslovi postaju najranjiviji.
Prema Croatia AI Job Risk Map procijenjeno je 436 zanimanja, a prosječna izloženost generativnoj umjetnoj inteligenciji iznosi 5,3 od 10. Najviše su pogođeni administrativni i uredski poslovi, dok su fizički i terenski poslovi najmanje izloženi. Stručnjaci naglašavaju da izloženost ne znači nestanak posla, nego drukčiji način obavljanja istog posla.
Hrvatske tvrtke ubrzano uvode automatizaciju i AI kako bi nadoknadile manjak radne snage, što se najviše vidi u industriji gdje je udio automatiziranih procesa porastao oko 30 % u odnosu na 2022.. Time se mijenja profil traženih vještina i otvara prostor za tehničke i analitičke poslove.
AI sektor u Hrvatskoj nastavlja rasti što potvrđuje podatak da je u 2026. godini otvoreno više od 1.200 novih AI‑povezanih radnih mjesta. Prosječna godišnja plaća prelazi 45.000 eura, a osnovano je tridesetak novih startupa. Ukupni prihod industrije doseže oko 120 milijuna eura, uz rast zaposlenosti od 18 %. Stručnjaci poput Marina Vrgoča i analitičara iz CroAI ističu da je najveća prepreka rastu nedostatak stručnjaka i spora digitalna transformacija u javnom sektoru.
Najveći pomak vidi se u plaćama. Radnici koji koriste AI alate imaju 15–20 % veće plaće u financijama, marketingu, administraciji i IT‑u. Poslovi bez AI vještina sve teže prate tržište, što Hrvatsku uvodi u model “dvostrukog tržišta rada”. Rastu poslovi koji traže prosudbu, komunikaciju i kreativnost, dok rutinski poslovi stagniraju.
Procjene za 2030. govore da bi AI mogao utjecati na 50–55 tisuća radnih mjesta, oko 3,5 % radne snage, ali stručnjaci naglašavaju da se radi o promjeni strukture zadataka, a ne o gubitku radnih mjesta.
Hrvatska tako ulazi u razdoblje u kojem AI otvara nova radna mjesta, povećava produktivnost i privlači investicije, ali traži brzu prilagodbu radnika i ulaganje u vještine.
