Stručnjaci ističu da hrvatska obala dijeli klimatski pojas s jugom Francuske, zbog čega upozoravaju na mogućnost pojave sličnih megapožara i kod nas, osobito uz nadolazeći val od 40 °C.
Požari koji posljednjih dana zahvaćaju Francusku i Španjolsku prelaze granice klasične ljetne sezone. Vatra se širi brže nego što sustavi mogu pratiti, a prizori iz pojedinih regija — izgorjeli automobili, kuće pretvorene u crne siluete, naselja prekrivena pepelom — pokazuju razmjere koji se donedavno smatrali iznimkom.
Francuske službe već sada govore o desecima milijuna eura štete, a broj će rasti jer se požari kreću kroz područja s gustom vegetacijom i naseljima koja nisu građena za ovakve uvjete. Španjolska bilježi sličan obrazac: požari prelaze kilometre u kratkom vremenu, potpomognuti suhim tlom i vjetrom koji mijenja smjer kao da slijedi vlastiti ritam.
„Ne možemo obraniti sve. Radimo procjene i spašavamo ono što se može spasiti“, izjavio je francuski vatrogasac rečenicu koja je postala simbol nove europske stvarnosti.
Isti mediteranski pojas, isti uvjeti, sve vidljiviji razmjeri
Hrvatska se ovih dana priključila međunarodnoj pomoći Francuskoj, što je logičan potez u trenutku kada se požari više ne promatraju kao izolirani incidenti, nego kao zajednički mediteranski obrazac. Iako ove godine nemamo požare razmjera Francuske i Španjolske, posljednje dvije sezone pokazale su koliko je naša obala ranjiva.
Jedna od najtežih godina za Dalmaciju bila je 2024. kada je zabilježeno više od 1.800 požara otvorenog prostora i oko 4.500 hektara izgorjele površine. Najveći požari zahvatili su područja Vodica, Zatona, Benkovca, Žrnovnice i Srinjina, a šteta se procjenjivala na više od 40 milijuna eura — od maslinika i borovih šuma do infrastrukture i kuća koje su nestajale u nekoliko sati.
Ni 2023. nije bila blaža. Požari na Braču, Hvaru, Pelješcu i Dugom Ratu zahvatili su oko 3.800 hektara, a ukupna šteta bila je oko 30 milijuna eura. Copernicus je tada označio Dalmaciju kao jednu od najugroženijih mediteranskih zona zbog kombinacije suše, visokih temperatura i vjetra koji naglo mijenja smjer.
Sve to pokazuje da se hrvatska obala nalazi u istom klimatskom pojasu kao jug Francuske — isti tip vegetacije, isti vjetrovi, isti ljetni ritam. Razlike su samo u razmjerima.
Europa ulazi u ljeto koje postaje sve nepredvidljivije
Toplinski valovi koji zahvaćaju jug Europe stvaraju uvjete u kojima se požari ponašaju kao meteorološki fenomen. Suha vegetacija, visoke temperature i vjetrovi koji se pojačavaju u popodnevnim satima čine vatru bržom, nepredvidljivijom i otpornijom na gašenje.
Francuska i Španjolska već su u ekstremnim uvjetima, a Hrvatsku idući tjedan zahvaća val od 40 °C. U takvoj vrućini i najmanja iskra može postati požar koji se širi brže nego što sustavi mogu pratiti.
Toplinski val koji stiže dodatno približava taj scenarij našoj obali.
