Popularni “energetici” su već godinama u sivoj zoni. Nisu alkohol, nisu droga, ali imaju učinke koji kod mladih nose rizike. Hrvatska je među zemljama s najvišom potrošnjom energetskih pića među maloljetnicima, a upravo zato država kreće u najstrožu regulaciju do sada.
Energetska pića od ove godine više neće biti dostupna maloljetnicima, a zakonski se izjednačavaju s alkoholom i cigaretama kada je riječ o ograničenoj prodaji i provjeri dobi. U tom smjeru Vlada Republike Hrvatske uputila je u proceduru izmjene Zakona o trgovini kojima se uvode stroža pravila za prodaju alkohola i energetskih pića, posebno kada je riječ o maloljetnicima. Prijedlog je pripremilo Ministarstvo gospodarstva, a zakon bi trebao biti donesen po hitnom postupku, uz obvezu provjere dobi pri kupnji i prilagodbu prodaje, uključujući i automate.
Struka već godinama upozorava da su energetska pića postala svakodnevica dijela mladih, često u kombinaciji s nedostatkom sna, školskim obvezama i sportskim aktivnostima. Visoke doze kofeina, taurina i šećera posebno su problematične kod djece, a bilježe se i slučajevi zdravstvenih komplikacija nakon pretjerane konzumacije. Zbog toga se već dulje vrijeme govori o potrebi jasnijeg reguliranja dostupnosti ovih proizvoda.
Predložene izmjene zakona predviđaju i kazne za trgovce koji prodaju energetska pića maloljetnicima. Prema prijedlogu, novčane kazne kretale bi se od nekoliko tisuća eura za fizičke osobe do višestruko većih iznosa za pravne osobe, uz mogućnost privremene zabrane rada u slučaju ponavljanja prekršaja. Posebno će se nadzirati prodaja u blizini škola, kiosci i automatizirani sustavi prodaje.
Regulacija dolazi u trenutku kada Hrvatska bilježi rast tržišta energetskih pića, ali i sve mlađu dobnu skupinu potrošača. Prema podacima zdravstvenih institucija, dio djece energetska pića konzumira prije škole, tijekom treninga ili kao zamjenu za obrok, što dodatno povećava rizike. Stručnjaci upozoravaju na poremećaje sna, ubrzan rad srca, pad koncentracije i pojačanu razdražljivost, a zabrinjava i trend kombiniranja energetskih pića s alkoholom.
Uvođenje strožih pravila otvara i pitanje marketinga, dostupnosti u blizini škola te nadzora nad proizvodima koji se deklariraju kao “sportski napici”, a sadrže visoke doze stimulansa. Dio stručnjaka smatra da će se tek nakon provedbe vidjeti hoće li zabrana smanjiti potrošnju ili će se mladi okrenuti drugim stimulativnim proizvodima, poput pre‑workout dodataka ili kofeinskih tableta.
Iako je zakon tek u proceduri, očekuje se da će njegova primjena donijeti jasnije granice u dostupnosti energetskih pića i otvoriti širi razgovor o navikama mladih, pritiscima svakodnevice i ulozi stimulansa u njihovoj rutini. Fokus ostaje na zaštiti maloljetnika, ali i na stvaranju okvira koji će dugoročno smanjiti zdravstvene rizike.
