Europski gradovi sve češće preispituju ulogu oglašavanja u oblikovanju potrošačkih navika u trenutku kada se traže novi načini smanjenja emisija
Amsterdam je postao prvi europski glavni grad koji je odlučio iz javnog prostora ukloniti reklame za proizvode s najvećim klimatskim otiskom. Odluka obuhvaća fosilna goriva, letove, meso te automobile na benzin i dizel, a gradska uprava poručuje da je cilj smanjiti potražnju za robom koja najviše doprinosi emisijama stakleničkih plinova. Time se otvara pitanje ulazi li Europa u razdoblje u kojem se klimatska politika sve snažnije vodi kroz oglasne prostore.
U praksi to znači da se takvi oglasi više neće pojavljivati na digitalnim panelima, u javnom prijevozu ni na oglasnim površinama u gradskom vlasništvu. Amsterdam se tako priključuje skupini europskih gradova koji sve aktivnije koriste regulaciju oglašavanja kao alat za smanjenje emisija. Pariz, Haarlem i nekoliko španjolskih gradova već su uveli ili razmatraju slične mjere, a rasprava se širi i na razinu EU.
Odluka je izazvala snažne reakcije. Klimatski stručnjaci pozdravljaju potez jer smatraju da oglašavanje oblikuje potrošačke navike i normalizira obrasce koji su dugoročno neodrživi. Industrije koje se nalaze na popisu zabrana tvrde da se radi o selektivnom pristupu koji ograničava tržišnu utakmicu i stvara presedan za buduće regulacije.
Amsterdam pritom već godinama provodi mjere koje mijenjaju svakodnevicu građana. Smanjenje automobilskog prometa, poticanje prehrane s manjim udjelom mesa i ulaganja u obnovljive izvore energije dio su šire strategije u kojoj se oglašavanje promatra kao još jedan alat za postizanje klimatskih ciljeva.
U Hrvatskoj se o ovakvim mjerama zasad ne govori, no europski trendovi obično dođu s odmakom. Kako se rasprava o klimatskim politikama širi, pitanje regulacije oglašavanja vjerojatno će se otvoriti i kod nas, osobito ako se pokaže da gradovi koji uvode ovakve mjere postižu vidljive rezultate.
