Nova istraživanja pokazuju da kontrolirana terapijska primjena psihodelika može potaknuti dugotrajne promjene u moždanim mrežama koje održavaju depresivne obrasce razmišljanja, ali stručnjaci naglašavaju da je riječ o strogo nadziranom i još uvijek eksperimentalnom pristupu.
Psihodelici se posljednjih godina istražuju isključivo u medicinskom i terapijskom kontekstu, kao mogući dodatak liječenju teške depresije, PTSP‑a i anksioznih poremećaja kod pacijenata koji ne reagiraju na standardne terapije. Nova istraživanja pokazuju da jedna kontrolirana doza u kliničkom okruženju može potaknuti dugotrajne promjene u moždanim mrežama koje reguliraju raspoloženje i emocionalnu obradu.
Studija objavljena u Nature Neuroscience pokazala je da psilocibin — primijenjen u strogo nadziranim uvjetima — potiče rast novih sinaptičkih veza i povećava plastičnost mozga. Te su promjene u eksperimentalnim modelima bile vidljive tjednima nakon jedne doze .Neurofarmakolog dr. Alan Davis sa Sveučilišta Johns Hopkins objašnjava:
“Ovi učinci nisu euforični niti ‘trenutni’. Riječ je o biološkom prozoru u kojem mozak postaje fleksibilniji i spremniji na promjenu, ali samo u kombinaciji s terapijskim radom.”
Slične rezultate potvrdila je i klinička studija na Imperial College London, gdje su pacijenti s dugogodišnjom depresijom pokazali smanjenje pretjerane povezanosti u mrežama koje održavaju negativne obrasce razmišljanja.Istraživačica dr. Rosalind Watts navodi:
“Psihodelik sam po sebi nije terapija. On samo otvara prostor u kojem terapija može biti učinkovitija.”
Stručnjaci naglašavaju da su psihodelici još uvijek eksperimentalni, da se primjenjuju isključivo u kontroliranim uvjetima i da nisu odobreni za široku medicinsku upotrebu. No, rezultati otvaraju mogućnost razvoja novih pristupa liječenju depresije, osobito kod pacijenata koji ne reagiraju na postojeće terapije.
